Mons. Bogdan je prije prije biskupske službe djelovao kao rektor Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima, a u posebnom su mu sjećanju prvi susreti nakon izbora pape Franje povodom ponfitikalnih misa.

Međutim, najupečatljiviji i najdojmljiviji susret je bio kad je imenovan vojnim biskupom, kad su hrvatski biskupi su išli u pohod ad limina. „U tom pohodu je bio predviđen susret sa Svetim ocem, koji je trajao otprilike dva ja bih rekao puna, debela sata“. Papa je, prisjeća se biskup Bogdan, rekao kako želi što manje službenih govora, te da želi s biskupima razgovarati kao s braćom. „Bio je to jedan vrlo opušten razgovor, gdje smo u bratskoj, očinskoj, bratskoj, sinovskoj blizini razgovarali s papom o različitim pitanjima i temama iz života naše Crkve“, rekao je biskup Bogdan

Na pitanje o simbolici mjesta gdje papa Franjo želi biti pokopan, biskup Bogdan je podsjetio da je papa Franjo redovito hodočastio u baziliku Svete Marije Velike i ostao vjeran pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji do kraja. “Njegov odabir da on neće biti pokopan u Bazilici svetog Petra, nije to ni prvi ni posljednji papa, mene osobno ne iznenađuje. Vidjet ćemo njegovu konstantu pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, poglavito prema Salus populi romani, spasu rimskoga naroda. „U ovoj Gospinoj crkvi, u ovoj kapelici, on je želio tu biti pokopan kako je sam spomenuo u oporuci 29. srpnja 2022., tu želi da njegovi zemni ostaci čekaju slavu uskrsnuća.“

Papa Franjo je bio je čovjek dijaloga, prije svega glas siromašnih i marginaliziranih. Je li bio dovoljno shvaćen? Na ovo pitanje biskup Bogdan se osvrnuo na Isusovu poruku učenicima da neće biti shvaćeni. „I sam je prošao taj put, i sami su prošli taj put“, podsjetio je. Kad je riječ o papi Franji, biskup Bogdan naglašava da „sigurno ima onih koji su ga čvrsto i dobro prihvatili, percipirali, razumjeli i slijedili. Ali isto tako bilo je i ima puno onih koji ga nisu razumjeli ili su osporavali njegove stavove, njegove postupke. To je sasvim razumljivo. Samo treba kazati i ovo, da je i svaki papa samo živi čovjek. Dakle, dragi Bog je savršen, i papa ima svoje velike kvalitete, ima svoje velike vrline, ima sigurno u svome životu elemente i manifestira svetosti, onoga vrhunskoga što u kršćanstvu imamo kod Božjih ljudi koji su duboko povezani sa svojim Bogom. Ali ima i svojih nesavršenosti, kao što ima i svaki živi čovjek.“

Kad je pak riječ o papinoj poruci mira i dijaloga, biskup Bogdan naglašava kako je papa Frano bio neumorni promicatelj mira i dijaloga među ljudima, među narodima. „On je jako, jako svjestan da je svijet postao jedno veliko globalno selo i da smo mi svi u istoj barci. To je glasovita njegova propovijed za vrijeme covida s Trga svetog Petra koji je bio prazan: ‘Svi smo u istoj barci, zahvaćeni smo svi istom olujom’“. Papa je na taj način promatrao čovječanstvo i htio je, „inspiriran Isusovim evanđeljem, uspostavljati veze, kontakte, graditi mostove“.

Biskup Bogdan naglašava kako je teško posebno izdvojiti nešto u odnosu pape Franje i Crkve u Hrvata, ali je ipak naglasio nekoliko pojedinosti. Između ostaloga, za njegova pontifikata dogodila se generacijska smjena hrvatskih biskupa, upravo je on imenovao mnoge od njih. Nadalje, „hrvatski narod je narod svetog Petra“, podsjeća biskup Bogdan, osvrćući se na 1000. obljetnicu splitskih sabora u vrijeme hrvatskog kralja Tomislava. Na tim saborima sudjelovali su papini predstavnici. Mi se tada „vežemo na rimsku crkvu i mi smo narod koji duboko u sebi ima razvijen osjećaj gdje je Petar, tko je Petar i koja je uloga Petra u Crkvi“, naglašava hrvatski vojni ordinarij. Povijest gotovo 14 stoljeća Crkve u Hrvata „obilježena je duboko duhovnošću, našim zdravim odnosom prema Petrovom nasljedniku odnosno prema rimskom prvosvećeniku papi. Tako je bilo kroz cijelu povijest, tako je i danas za ovoga pape“, podsjeća biskup Bogdan.