Prvo velebno svetište Gospe od čudesa dao je u Oštarijama sagraditi 1450. g. knez Martin, ali su ga 1521. g. spalile turske čete. Današnja crkva je skromne veličine prema onoj prvoj, ali Marijinoj djeci uvijek drago mjesto susreta s nebeskom Majkom.

Slavlje svetkovine Uznesenja BDM na nebo počelo je u petak 14. kolovoza na uočnicu. Veći broj svećenika ispovijedao je hodočasnike, a nakon toga slijedila je pobožnost krunice. Zbog poštivanja mjera opreza zbog širenja epidemije koronavirusom nije održana tradicionalna procesija. 

Svečanu večernju misu predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Biskup je na početku propovijedi objasnio da se Marija uznesena na nebo, skraćeno zove Velika Gospa zato što je ovo dan Marijine proslave u nebu gdje je dosegla puninu ljudskog ostvarenja. Blagdan njezina rođenja naziva se „Mala Gospa“, zato što je to blagdan njezina tjelesnog rođenja i trebalo joj je još životnih godina da je u suradnji s Bogom došla do punine života. Svaka osoba koja uđe u Božje kraljevstvo postaje velika. Podsjetio je na Ivana Krstitelja kome je Isus rekao: „Zaista, kažem vam, između rođenih od žene nije ustao veći od Ivana Krstitelja“ (Mt 11,11), ali je i dodao: Ipak „je najmanji u kraljevstvu nebeskom veći od njega“, jer će čovjek u kraljevstvu nebeskom zasjati u svoj svojoj veličini. 

Propovjednik je potom naglasio važnost vjere. Uplašene i uznemirene učenike poziva: „Neka se ne uznemiruje vaše srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte“ (Iv 14,1). Daje im jamstvo da će snagom vjere brda premještati, ništa im neće biti nemoguće. Marija je postala velika jer je živjela takvu vjeru. Njezino pouzdanje u Boga bilo je neizmjerno. 

Biskup se potom osvrnuo na evanđelje dana u kome se čuo povik jedne žene, koja je bila oduševljena  Isusovim navještajem te je glasno i spontano uzviknula: „Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao!“ Isus je čuo njezin povik, a onda odgovorio da bi svi čuli: „Još blaženiji su oni koji slušaju Božju riječ i čuvaju je.“ Biskup je objasnio „kako je Isus time naglasio da njegova majka nije blažena zato što je njega rodila, nego jer je Bogu vjerovala. Da nije bilo njezine vjere, ona Isusa nikada ne bi rodila. I zato crkveni oci ističu kako je Marija najprije začela Isusa snagom vjere u svom srcu, a potom u svojoj utrobi. Prihvatila je Božju volju u svemu, sebe nazvala sluškinjom Gospodnjom i izrekla svoju predanost Bogu riječima: ‘neka mi bude po tvojoj riječi’. Rekla je to kada uopće nije znala o kakvim se Božjim zahtjevima radi. Ona je Bogu vjerovala, u njega imala pouzdanje i onda kada ništa nije razumjela. Ona je uistinu onaj pravednik o kojem govori Biblija da od vjere živi.

Sveti Augustin piše: „Svaki kršćanin može postati majka Kristova ukoliko dopusti da se Božja riječ utjelovi u njemu… Marija ga je nosila u svojoj utrobi, nosimo ga i mi u svom srcu. Ona je bila noseća jer je začela Krista, neka budu noseća i naša srca vjerom u Krista… Tko srcem vjeruje, začinje Krista, tko ga ustima ispovijeda, rađa ga.“

„Marija nam je učiteljica u vjeri i time  put do Isusa. Ona nam je dala savjet koji trebamo slijediti: „Učinite sve što vam On kaže“. To je siguran put do kraljevstva Božjeg. Trudimo se ispuniti tu Isusovu najveću želju da nađe ugodno boravište u našem srcu. Otvorimo širom vrata srca Kristu. Samo on može ispuniti naš život i učiniti ga sretnim. Neka nas na tom putu zagovara njegova i naša majka Marija”, zaključio je biskup Križić.

U misi su koncelebrirali domaći župnik  Antun Luketić, kancelar i tajnik Mišel Grgurić, svećenici Josip Štefančić, fra Petar Grubišić, Goran Antunović, Ivica Tolla, Ivica Miloš, Željko Kuten, Josip Tomljanović i fra Mirko Gregov. Posluživao je bogoslov Krunoslav Brajdić zajedno s ministrantima. Pjevanje je predvodio župni zbor. Zbog kiše misa je slavljena u svetištu. Na kraju mise biskup Križić zahvalio je župniku Luketiću za desetogodišnje djelovanje i požrtvovni rad u toj župi te zaželio Božji blagoslov u  svetištu Crkve hrvatskih mučenika  na Udbini, u koju je premješten.