Istina je prava novost.

Virus grijeha nas je izbacio iz života obitelji i prognao nas u sebičnost

Osmoga dana devetnice uoči blagdana bl. Marije Propetoga u Blatu, u utorak 7. srpnja molilo se za bračne parove i izlječenje neplodnosti.

U poslijepodnevnim satima svetište su posjetili hodočasnici Župe sv. Petra iz Ivanić Grada sa svojim župnikom Brankom Koretićem i s. M. Darijom Lukić. U svetištu im je o životu bl. Marije Propetoga i Družbi Kćeri Milosrđa govorila s. M. Jasminka Gašparović kao i o samom svetištu. Nakon zajedničke i osobne molitve hodočasnici su posjetili muzej u kojem su razgledali izloške iz povijesti Družbe i blaženičina života.

Prije večernjega euharistijskog slavlja otajstva krunice predmolile su djevojke iz zbora mladih »Stope«, a predvodile su i liturgijsko pjevanje. Euharistijsko je slavlje predslavio vlč. Koretić u zajedništvu sa župnikom župe Presvetoga Srca Isusova u Potocima kod Mostara don Josipom Galićem, župnikom Župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji vlč. Robertom Jugovićem i svećenikom Varaždinske biskupije vlč. Marinkom Prstecom.

Započinjući slavlje izrazio je zadovoljstvo što boravi na svetu mjestu koje je blagoslovljeno karizmom bl. Marije Propetoga. »Prva je milost što je rođena i odrastala u pobožnoj obitelji gdje se ukorijenila u vjeri koja ju je dovela do neba. Surađujući s Bogom Marija Propetoga dopustila je da iz te vjere iznikne karizma milosrđa u kojoj je cijeloga života svjedočila Božju ljubav za čovjeka. Prije odlaska s ovoga svijeta spustila je nebo na ovu zemlju, često napaćenu bijedom, a posebice u njezino vrijeme. Spustila je Božju milost ili Božju ljubav koja je djelovala kroz mnoge djevojke u Družbi Kćeri Milosrđa koju je osnovala uz pomoć biskupa Josipa Marcelića. I danas nas muče mnoge nevolje. Jedna od njih je i pandemija koronavirusom i bolest COVID-19. Što može učiniti ta bolest? Može uništiti naš dišni sustav bez kojeg nam nema života. Važno je i to, ali je pravo pitanje što uništava našu dušu? Bog ima plan s nama, dio smo Božje volje. Prava zaraza prijeti od virusa koji uništava našu dušu, koji uništava izvor života u nama. Zločestoća, pakost, nezadovoljstvo i nemir koji razara svaku stanicu ljudskog bića, to je suvremena pošast.

Marija Propetoga se znala povući u osamu, u duboku molitvu. U tomu se ugledala u svoga oca, glavu obitelji u kojoj je molitva davala jasan smjer prema nebu. Propeti Isus je onaj koji nas čisti, dezinficira. Njegova ljubav se prihvaća ili ne prihvaća. Božja nas ljubav usmjerava prema nečem višem, a to je da osluškujemo Božji glas u svom životu. Mi smo ljubljena Božja bića za koja je on dao svoj život. Grijeh onesposobljava ljubav i ne dopušta joj da urodi plodom, nego je ograničava i sputava. Bog prihvaća čovjeka, ali mu grijeh ne da živjeti životom koji mu je Bog namijenio i zbog grijeha čovjek gubi svoj život. Virus grijeha nas je izbacio iz života obitelji, prognao nas je u sebičnost. Danas živimo u modernom vremenu, ali jesmo li u vjerskom životu bolji od onoga kakav je bio u vrijeme bl. Marije Propetoga? Bog je iz bolesnika izgnao zlo, izgnao je bolest. Nevolja naše obitelji nije bolest nego grijeh. Kada je Isus Krist u obitelji, kada se u njoj moli, svaki njezin član postaje bolja osoba. On tada svjedoči ljubav koja je u njemu. Isus je došao služiti, a ne biti služen. To je potrebno u obitelji.«

Propovjednik je spomenuo i neke primjere iz Biblije u kojima se ženama nerotkinjama Bog smilovao i darovao im porod. Bog donosi život. Pozvao je i na molitvu za duhovna zvanja, jer će se bez molitve svijet osušiti, poput biljke bez vode. »U našim je obiteljima potreban odgoj. Živa Božja riječ potrebna je našim mladima. Marija Propetog znala je moliti pred raspetim Kristom i moliti za oproštenje grijeha. Neka nam križ progovara, neka nas otvara za sakramentalni život. Neka blaženica bude više prisutna u našim molitvama. Utječimo joj se u zagovor, da bismo se, poput nje, što više pouzdavali u Božju volju i njegovu providnost.«

Nakon euharistijskoga slavlja u župnoj crkvi Svih svetih uslijedilo je euharistijsko klanjanje do ponoći. Pokaznica u kojoj je bilo izloženo Presveto, dar je pape Pija XII. kojega je Marija Propetoga bila zamolila za pomoć u početcima Družbe, a on je velikodušno odgovorio tim darom. U molitvi pred Presvetim izmjenjivali su se veliki župni zbor, članice Trećega reda sv. Franje, grupa molitelja »Bl. Marija Propetoga« i Schönstattski pokret, Bratimi Svih svetih i sv. Vincence, mladi i neokatekumeni.