Radost na licima umornih, ali odlučnih hodočasnika pješaka mogla se prepoznati u trenutku kad su nakon 48 kilometara dugog puta i dvanaest sati pješačenja stigli iz Višnjice na trg ispred bazilike Majke Božje Bistričke. Bilo je to treće po redu pješačko hodočašće „putevima svojih baka i dedeka“ u organizaciji Zavičajne udruge Višnjica koja je pješačko hodočašće pokrenula 2019. godine želeći tako obnoviti stoljetnu tradiciju Višnjičaraca koji su uoči Duhova hodočastili pješice na Mariju Bistricu.

“Ove godine, unatoč lošoj vremenskoj prognozi, na hodočašće je krenulo nas trideset i dvoje. Zbog vremenskih prilika, trasa hodočašća nije se mogla održati onim putevima kojima su nekada hodočastili Višnjičarci – preko Ivanščice, Lobora, Belca do Vinskog vrha i Marije Bistrice, nego smo ovoga puta išli cestom, no važno je da nastavimo tradiciju”, rekao je Zvonko Franc, predsjednik Zavičajne udruge Višnjica, naglasivši da je i ovo hodočašće okupilo hodočasnike svih dobi.
“Naši su stari hodočašće počinjali već u petak, a vraćali su se u nedjelju. Važno je sačuvati kulturu susretanja, zahvalnosti, zajedništva i solidarnosti koju su njegovali naši stari u svojim sredinama, a hodočašća su nekad bila među glavnim, nazovimo ih tako, sredstvima stvaranja i ojačavanja društvene kohezije. Ujedno, hodočašća su bila svojevrsni mostovi za stvaranje veza i suradnje s drugima, jer u svetišta su dolazili ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i svijeta te su se na taj način ljudi upoznavali, razmjenjivali ideje, predstavljali svoje sredine”.

“Hodočašća su bila mjesta prezentiranja, ojačavanja, ali i izgradnje vlastitog identiteta. Svega ovoga u današnje nam vrijeme sve više nedostaje, jer uslijed brzih društvenih promjena i tehničkog napretka sve je manje živih susreta, zajedništva, suradnje. Možemo slobodno reći da hodočašća uz svoju duhovnu i religijsku dimenziju koju vjernici posebno njeguju, imaju svoju općedruštvenu snagu i važnost u kojoj se mogu svi prepoznati i što bi bilo šteta zanemariti i izgubiti”, dodao je Franc.
Za ovo hodočašće, Željko Hiržin, majstor za drvo iz Višnjice, izradio je hodočasnički križ kojeg je na početku, kao i hodočasnike blagoslovio župnik Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Višnjici vlč. Dragutin Šimek. Obraćajući se okupljenim hodočasnicima, župnik Šimek je istaknuo da je znakovito to da se hodočasti uz svetkovinu Duhova koji su rođendan Crkve, poželjevši okupljenima da ovo hodočašće donese obilje blagoslova.

Nakon tradicionalnog ophoda oko Marijina oltara u bistričkoj bazilici uz pjesmu i molitvu, hodočasnici su sudjelovali na središnjem misnom slavlju na prostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca.

U doglednoj budućnosti iz Zavičajne udruge Višnjica najavljuju organizaciju „međudržavnog“ hodočašća u susjednu Sloveniju. O čemu se radi pojasnio je Ivan Križanec, potpredsjednik Zavičajne udruge Višnjica:
“Višnjica je na samoj granici sa Slovenijom. Nekad su Slovenci u velikom broju dolazili u našu Višnjicu, a mi Višnjičarci smo išli k njima. Živjeli smo zajedno i mostovi suradnje su bili čvrsti i obostrani. Osamostaljenjem Hrvatske i Slovenije ti su se prekogranični susreti smanjili. Danas su Hrvatska i Slovenija dio iste obitelji europskih država i to moramo iskoristiti te nastaviti graditi zajedničku budućnost u kojoj možemo i moramo jedni druge susretati i obogaćivati”.
Dodajmo na kraju da je Zavičajna udruga Višnjica pokrenula i projekt izrade monografije mjesta Višnjica koja bi prema planu trebala biti dovršena ove godine.

“Čovjek koji ne zna tko je, teško može znati i što želi, kamo ide, nego mu to najčešće određuju drugi, pri čemu im je često na prvom mjestu osobni interes. Na prostoru Višnjice postoje dokazi organiziranog života još iz starog kamenog doba, prije 80 000 godina. Želimo monografijom otkriti tko smo i što sve imamo, a onda to pokazati Ivan Križanec, potpredsjedniksvijetu, iskoristiti svo to kulturno, povijesno, sakralno i prirodno bogatstvo za razvoj Višnjice i za dobru, uspješnu i sretnu budućnost svih Višnjičaraca“, istaknuo je Zvonko Franc, predsjednik Zavičajne udruge Višnjica.