Slovenske hodočasnike dočekao je rektor Josipova svetišta mons. Antun Sente. Upoznao ih je s poviješću štovanja svetog Josipa i nastankom Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Između ostalog kazao im je da je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, nakon što je osnovao Župu svetog Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki, angažirao arhitekta, Slovenca Jožu Plečnika da izradi nacrte za buduće nacionalno svetište zaštitnika Hrvatske svetog Josipa.

Pojasnio je slovenskim hodočasnicima da zbog ratnih i poslije ratnih stradanja ta Stepinčeva ideja tada nije ostvarena, već pedeset godina kasnije, kada su hrvatski biskupi karlovačku crkvu svetog Josipa proglasili nacionalnim svetištem. Potom im je pokazao orgulje Svetišta koje je izradio slovenski graditelj orgulja Alojzije Jenko.

U karlovačkoj Župi Blažene Djevice Marije Snježne, za vrijeme Drugog svjetskog rata, djelovali su slovenski svećenici, pojasnio je mons. Sente. Osobito nakon 1945. godine kada je tadašnji dubovački župnik bio zatvoren. Nadalje, zbog blizine granice vidljiva je suradnja između Hrvata i Slovenaca koja se ostvaruje na radnim mjestima te u brakovima između Hrvata i Slovenaca, kazao je na početku misnog slavlja rektor čestitajući slovenskim hodočasnicima njihov Dan državnosti.

Misno je slavlje na slovenskom predvodio papin prelat i najstariji župnik u Sloveniji od 1992. godine Alfonz Grojzdek u koncelebraciji s rektorom Josipova svetišta mons. Senteom, koji je mons. Grojzdeku zahvalio što ga je kao župnik Škofje Loke primao kao bogoslova dok je služio vojni rok u ondašnjoj državi.

Slovenski hodočasnici još su razgledali župnu crkvu te Stari grad Dubovac izrazivši želju da i iduće godine ponove hodočašće, izvijestili su iz Svetišta.