Povod temi bila je nedavno održana Katehetska zimska škola o temi “Vjera – znanje – iskustvo. O vrednovanju ne-mjerljivog” koju, s ciljem trajne formacije vjeroučitelja, zajedno organiziraju Nacionalni katehetski ured HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje. Viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje i koordinatorica katoličkog vjeronauka u kurikularnoj reformi istaknula je da katehetske škole imaju dugu tradiciju i okupljaju brojne sudionike, što potvrđuje i broj od 350 sudionika na zadnjoj školi. U osvrtu na cilj škole naglasila je kako je “cilj bio malo zastati i vidjeti što, kako i zašto vrednujemo u nastavi katoličkog vjeronauka. Kroz cijelu godinu održava se 6 škola, koje u trajnoj formaciji okupljaju ljude koji sudjeluju u odgoju od vrtića, osnovnih i srednjih škola, kao i one koji rade s djecom s teškoćama”. Govoreći o vjeronauku i kurikularnoj reformi rekla je da je vjeronauk već sada dio kurikularne reforme i sve što se događa tiče se i vjeroučitelja te vjeroučenika i njihovih roditelja. “Svi zajedno osluškujemo te glasove i pokušavamo zaista uklopiti i na neki način sačuvati ono što je u vjeronauku nepromjenjivo, ono što je trajno, ono što je temelj. Promjene koje se događaju nastojimo sagledavati iz pozicije učenika i njihovih potreba, s obzirom da se zbog njih provodi kurikularna reforma”, rekla je Barudžija.

Vjeroučiteljica Petković istaknula je kako su se vjeroučitelji složili da vjeronauk treba biti dio ‘škole za život’. Pojasnila je što podrazumijeva kurikularna reforma. “Riječ je o prijelazu s dosadašnjeg plana i programa, do sada je bilo 70 sati nastavnih jedinica, a sada je tu ishodovni pristup. Vjeroučitelj ima pred očima ono što bi učenik na kraju godine trebao znati, međutim, nisu najvažnija samo znanja, nego su vrlo važne vještine i što je za vjeroučitelje vrlo važno – izgradnja stavova i vrijednosti”. Vjeroučitelj, kako je istaknula, sada ima veću slobodu u samom planiranju nastavnog procesa, kako bi učenik došao do konačnog ishoda, a veliki naglasak stavljen je na učenika, koji je u središtu nastavnog procesa.

“Za nas vjeroučitelje učenik je uvijek bio u središtu nastavnoga procesa… Mislim da je važno da baš u današnjem svijetu, gdje smo okruženi različitim informacijama, često puta suprotnih stajališta, učenik izgrađuje svoje kritičko mišljenje, da zna dobro i slušati i gledati, te da iz svega onoga što čuje i vidi zna dobro procijeniti i ispravno izabrati ono što je dobro. Upravo prema tome sada vjeronauk ide da učenik bude sposoban snaći se u suvremenom svijetu i uvijek izabirati ono što je dobro”, rekla je Petković.

Kao članica stručne radne skupine u sklopu kurikularne reforme za katolički vjeronauk, u osvrtu na nove metode, istaknula je prednosti virtualne učionice koja umrežava vjeroučitelje i omogućuje da svatko sam sebi prilagodi usavršavanje. Nadovezujući se viša savjetnica za vjeronauk Barudžija istaknula je da vjeroučitelji trebaju biti pripremljeni u digitalnom svijetu kako bi mogli pristupiti mladima te im pomoći da povežu ono što su trajne vrijednosti. “Jedna od važnih stvari koja se ovom kurikularnom reformom želi postići, barem prema onom što stoji u važnim dokumentima, je povezivanje sa zajednicom i stavljanje onoga što je za određenu zajednicu bitno – da učenici budu svjesni gdje žive, koji je to kontekst. Mislim da je za svaku zajednicu Katolička Crkva, i tu ako uzmemo u obzir župni vjeronauk i povezanost sa župnim vjeronaukom, nešto što otvara u tome smislu nova područja za rast i razvoj”, istaknula je Barudžija.

“Zadnja verzija prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta katolički vjeronauk trenutno se nalazi u postupku recenzije Hrvatske biskupske konferencije. Kada taj postupak bude gotov dokument će biti dostavljen sa svom potrebnom ostalom dokumentacijom, a to podrazumijeva i odgovore na javnu raspravu, odnosno javno savjetovanje koje je bilo, ministrici i onda je procedura kao i za sve ostale predmete. Zaista, odrađen je ogroman posao, radilo se vrlo intenzivno i hvala svima koji su sudjelovali na entuzijazmu s kojim su radili na dobro učenika. Uvijek je na prvom mjestu bilo da se poboljša ono što se može”, rekla je Barudžija.

“Nova inačica, koja je u postupku recenzije, napravljena je prema novoj metodologiji, i nadam se, s obzirom da su biskupi i recenzenti upoznati s ranijim inačicama da će sve biti u redu. Svi komentari bit će uvršteni i uvaženi jer nam je važno da taj nacionalni dokument bude što bolji i što kvalitetniji”, zaključno je istaknula vjeroučiteljica Petković.