U temeljima salonitanske kršćanske tradicije nalazi se lik sv. Dujma, čiji je blagdan snažno povezan uz identitet i povijest grada Splita. Program je uključivao obilazak Arheološkog muzeja, Priručne zbirke i lokalitete Salona te katedrale sv. Dujma i njezine Riznice.

Na početku četverosatnog programa riječ dobrodošlice vjeroučiteljima je uputio dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Muzeja ističući važnost kršćanske zajednice u Saloni i sv. Dujma kao njezinog biskupa, koji su neraskidivo povezani s kulturnim, povijesnim, nacionalnim i vjerskim korijenima Hrvata. Potom se vjeroučiteljima obratila Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje koja je zahvalila vjeroučiteljima na sudjelovanju u edukativnom programu „Ususret Sudamji“ potaknuvši ih da motiviraju i uključe svoje učenike u program.

Uslijedilo je razgledavanje izložbenog postava lapidarija, kamenih spomenika koji otkrivaju povijest Salone, središta rimske provincije Dalmacije i centra kršćanstva na istočnoj obali Jadrana uz stručno vodstvo Nina Švonje, kustosa Epigrafičke zbirke.

Nakon obilaska muzeja, vjeroučitelji su krenuli prema Solinu u kojemu se nalaze ostaci antičke Salone, gdje im se pridružila prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, predstojnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Ema Višić-Ljubić, muzejska savjetnica Priručne zbirke i lokaliteta Salona, podsjetila je vjeroučitelje na povoljan geografski položaj Salone i cestovnu povezanost s unutrašnjosti preko kliškog prijevoja koji su uvjetovali brz i nesmetan razvoj ove antičke metropole.

Po dolasku na Manastirine, najznačajniji salonitanski starokršćanski kompleks koji se nalazi izvan gradskih zidina, posjetili su grob don Frane Bulića. Grob je izrađen u obliku kamenog sarkofaga, s natpisom: „Ovdje počiva don Frane Bulić, nedostojni svećenik i grešnik, čuvar pragova svetih solinskih mučenika“. Natpis je dijelom preuzet s nadgrobnog natpisa svećenika Ivana, na temelju kojeg je don Frane Bulić otkrio novo kršćansko groblje i baziliku sv. Anastazija na Marusincu.

Na prostoru Manastirina koji je od 1. stoljeća poganska nekropola, najvažniji kršćanski ukop vezan je uz salonitanskog mučenika i biskupa sv. Dujma. Imena mučenika, biskupa, visokih činovnika, vojskovođa i vjernika laika na nadgrobnim natpisima pronađenim na Manastirinama, oživljavaju početke kršćanstva u Solinu. O svetištu bazilike, grobu sv. Dujma i povezanosti salonitanskih biskupa s Rimom, govorio je Mario Matijević, lic. theol. Kult sv. Dujma razvio se odmah nakon njegove mučeničke smrti, a sredinom 5. stoljeća nad njegovim grobom podignuta je bazilika. Nakon propasti antičke Salone, sredinom 7. stoljeća relikvije sv. Dujma i drugih mučenika iz tog vremena prenesene su u Rim i u Split gdje se sv. Dujam počeo štovati i kao zaštitnik grada Splita.

Uz Manastirine posjetili su Episkopalni centar, sagrađen nakon 313. godine koji se sastoji od dvojnih bazilika, krstionice i biskupove palače. O simbolici obreda kršenja, kao i o simbolici same krstionice, govorio je isto tako Mario Matijević, lic. theol.

Na povratku prema autobusu zastali su u Tusculumu, zgradi koja je izgrađena također zaslugom don Frane Bulića i koja nosi naziv prema omiljenom izletištu rimske aristokracije u kojemu je posjedovao luksuznu vilu i veliki antički pisac i govornik Ciceron. Posjetili su spomen-sobu don Frane Bulića i upisali se u knjigu dojmova.

Pred kraj programa vjeroučiteljima se obratio Ante Radovčić, prof., viši savjetnik specijalist u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, pozvavši vjeroučitelje da zajedno sa svojim učenicima aktivno sudjeluju u programu.

Edukativni program završio je posjetom katedrali sv. Dujma u kojoj nas je Monika Stjepanović, kustosica Riznice, podsjetila na bogatu povijest jedne od najstarijih katedrala na svijetu koja je prvotno bila mauzolej cara Dioklecijana. U njoj je povijest pomirila pogansku antičku, kršćansku srednjovjekovnu i modernu baštinu. Razgledali su stalnu postavu Riznice katedrale koja se nalazi u palači Skočibučić Lukaris, sagrađenoj nad antičkim ostacima, koja svjedoči o vjeri i nadi, trudu i muci Splićana tijekom duge povijesti. U prizemlju i na dvije etaže Riznice smješteni su vrijedni umjetnički predmeti koji datiraju od antike do baroka, od kojih se osobito ističu: Splitski evanđelistar iz 7. ili 8. stoljeća, tri ikone Bogorodice s djetetom i relikvijari trnove krune, drva križa te sv. Dujma i sv. Anastazija.

Arheološki muzej u Splitu planirao je do blagdana sv. Dujma još dva termina za provođenje programa za vjeroučitelje koji će se održati 15. travnja i 6. svibnja.