Obred je započeo svečanim paljenjem svjetla i ulaskom u konkatedralu s pjevanjem uskrsnog tropara (himna) „Krist uskrsnu od mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobovima život darova!’“ te Pashalnog kanona sv. Ivana Damašćanskog iz 6. stoljeća koji započinje riječima „Uskrsnuća je dan! Prosvijetlimo se, narodi! Pasha je Gospodnja, Pasha! Jer iz smrti u život i sa zemlje u nebo Krist Bog privede nas koji pjevamo pjesan pobjede!“

Nakon Pashalne jutarnje iz Božjega groba nasred crkve, svečano je u oltar prenesena plaštanica (platno s ikonom mrtvoga Krista) u oltar čime je na znakovit način označeno uskrsnuće Kristovo. Uslijedila je odmah Božanska liturgija sv. Bazilija Velikoga.

U homiliji se vladika Stipić osvrnuo na početne stihove Pashalnog kanona. „Ovim svečanim i radosnim riječima započet ćemo na uskrsno jutro Pashalni kanon sv. Ivana Damašćanskog koji već gotovo dva tisućljeća odzvanja našom zemljom u slavu najvećega događaja ljudske povijesti. Uistinu, ako se zbog ijednoga dana u povijesti isplatilo roditi – onda je to Uskrs, Pasha Gospodnja, blagdan nad blagdanima i nedjelja nad nedjeljama. Kristovim uskrsnućem čitavo stvorenje i sva ljudska povijest, bez obzira koliko beznadno ponekad izgledalo, dobiva novi smisao, novu bît, priliku novoga početka, jer Krist nas ‘privede iz smrti u život i sa zemlje u nebo’. Slobodno možemo kazati: da nije Uskrsa, čemu bi sve vrijedilo? Kristova pobjeda nad smrću odgovorila je kao nijedan drugi događaj u povijesti ljudskoga roda na temeljnu težnju svih ljudi, svih vremena i prostora, a to je želja za životom.

Bog je stvorio čovjeka da živi, a ne da umire. Uskrs je Božji odgovor na ljudsko stanje smrtnosti poslije grešnoga pada i na svu ljudsku nesavršenost, nesposobnost i neuspješnost u povijesti. Unatoč svim dostignućima i razvoju, dobro znamo da nijedna generacija ljudskoga roda ne može reći da je riješila onu duboku ljudsku težnju za srećom, smislom i vječnošću. Kristova žrtva ljubavi za sve ljude na križu jednom zauvijek je odgovorila na ta pitanja i zapečatila sudbinu smrti“, rekao je vladika.

S vladikom su suslužili o. Nenad Krajačić, zagrebački župnik i ravnatelj eparhijskog Caritasa, o. Mladen Mikulić, duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa i drugi svećenici, a posluživali su bogoslovi. Liturgiju su pjevali pjevači Ćirilo-Metodova kora i ukrajinski bogoslovi.

Na kraju slavlja vladika Stipić je svima čestitao najveći kršćanski blagdan Uskrsa i blagoslovio jela koje su vjernici donijeli.