U homiliji je vladika Stipić vjernicima protumačio zašto se Prva nedjelja Velikog posta naziv još i „Nedjelja pravovjerja i svetih ikona“ koja se redovito, još od 9. stoljeća, u bizantskoj Crkvi obilježava na prvu nedjelju Velikog posta. „Ikonoborstvo je bio pokret u Bizantskom carstvu kojemu je bio cilj ukloniti svete slike iz bogoslužja i zabraniti njihovo štovanje. Pokret je bio usmjeren i protiv štovanja svetačkih moći pa i samih svetaca. Nakon više od pola stoljeća borbi, bizantska carica Irena ponovno je legalizirala štovanje ikona, sazvavši u dogovoru s papom Hadrijanom I. 787. Drugi nicejski sabor koji je dogmom potvrdio da kršćani svetim slikama (ikonama) trebaju davati štovanje, ali ih se ne smije obožavati jer se samo Boga može obožavati i njemu se jedinom klanjati“, istaknuo je vladika Stipić.

„Svete slike su uvijek samo slike, ali predstavljaju svojevrsni prozor u nebo i kao takve prenose božansku blagodat. Sveti Ivan Damašćanski je kazao: ‘U prijašnja vremena Bog nikada nije bio predstavljan u slici, budući da nema ni tijela ni lica. Ali budući da su sada, u Kristu, ljudi vidjeli Boga u tijelu i jer je živio među ljudima, ikone predstavljaju ono što je od Boga bilo vidljivo. Ne častimo materiju, već tvorca materije, koji je postao materijom zbog mene i udostojao se prebivati u materiji i izvesti moje spasenje posredstvom materije’ – govorio je veliki Damašćanin. U današnjem evanđeoskom odlomku smo upravu čuli kako Isus govori Filipu: ‘Tko je vidio mene, vidio je i Oca nebeskoga’. Isus Krist je bio jedinstvena i prava ikona svoga Oca. Zato mi s ljubavlju i poštovanjem častimo svete ikone jer preko njih se približavamo Bogu“, rekao je biskup Stipić.

„Danas također Crkva slavi blagdan svetih četrdesetorice mučenika u Sebasti koji su stradali za Krista u 4 st. Bili su to mladi ljudi koji su se radije podvrgnuli smrzavanju u jezeru nego se odreći Krista, jedinog istinskog spasitelja čovjeka. Njihovo svjedočanstvo i nas danas potiče da se zagledamo u Krista, istinskoga Boga i spasitelja, osobito u životnim poteškoćama i kušnjama, i da u ovom Velikom postu započnemo novi život – život vjere, nade i ljubavi, život čestitosti i dobrote, život koji će imati svršetak u nebesima sa svim svetima“, dodao je vladika Stipić.

S vladikom Milanom su suslužili katedralni župnik o. Mihajlo Simunović, generalni vikar o. Vladimir Simunović te đakoni Antonije Pajić i Ante Jurković. Liturgiju sv. Bazilija, koja se umjesto liturgije sv. Ivana Zlatoustog služi u sve nedjelje Velikoga posta, pjevao je Zbog križevačke katedrale pod ravnanjem Martina Pleše, izvijestila je Križevačka eparhija.