Disertacija, naslovljena „Dijalog između suvremene umjetnosti i liturgije – polazišta, primjene i perspektive”, izrađena je pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Ivice Žižića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu te Papinskom liturgijskom institutu „Sv. Anzelmo” i Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, i komentora izv. prof. dr. sc. Vladimira Rismonda, profesora s Akademije za umjetnosti i kulturu u Osijeku. U Povjerenstvu za obranu doktorske disertacije bili su prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, prof. dr. sc. Zlatko Kramarić i izv. prof. dr. sc. Krešimir Purgar.

Doktorska disertacija, napisana na 232 stranice i s 42 reprodukcije djela i arhitektonskih kompozicija, obuhvaća interdisciplinarno znanstveno istraživanje suvremenog dijaloga između umjetnosti i liturgije kroz tri teorijske dionice: polazišta, primjene i perspektive. U dosadašnjim teološkim istraživanjima izabrana je tema relativno skromno zastupljena, a istovremeno se pojavila potreba interdisciplinarnoga znanstvenog istraživanja kritičkog vrednovanja temeljnih načela suvremene umjetnosti i arhitekture te omogućavanja kreativnog dijaloga u stvaranju suvremenih liturgijskih prostora.

Prvi teorijski okvir specifična je analiza teoloških i kulturoloških polazišta stvaranja nove paradigme odnosa Crkve i umjetnosti nakon Drugoga vatikanskog sabora. Osim kraćih komentara, u domaćoj znanstvenoj literaturi nema sličnog pokušaja sustavne i linearne interpretacije crkvenih inicijativa u odnosu na umjetnost. Interpretacija najvažnijih crkvenih dokumenata omogućuje uvid u temeljne odrednice dijaloškog odnosa umjetnosti i liturgije. Teološko vrednovanje predstavlja novost za daljnje razumijevanje i razvijanje istraživačkog polja, osobito u druga dva dijela istraživanja, posvećena analizi konkretnih primjera i stvaranju prijedloga smjernica.

Drugi teorijski okvir posvećen je analitičkom pristupu i interpretaciji pojedinih reprezentativnih umjetničkih i arhitektonskih djela u Hrvatskoj nastalih od 1965. do danas, u kojima se pokazuje narav i mogućnost umjetnosti i arhitekture ‘za’ i ‘iz’ liturgije. Pritom se vodilo računa da odabir umjetničkih i liturgijskih djela te arhitektonskih kompozicija crkava koja su predmet analize obuhvate širi suvremeni umjetnički i arhitektonski kontekst na razini cijele Hrvatske. U dosadašnjim istraživanjima takva je analiza bila predmetom tek manjeg dijela znanstvenih radova, a teološki pristup suvremenim umjetničkim djelima gotovo da i nije zastupljen.

Perspektive predstavljaju treći dio istraživanja. U domaćoj znanstvenoj literaturi, kao i u teološkim publikacijama, ne postoji sustavan i sličan pokušaj, već je uglavnom prisutno traganje za pojedinim kriterijima. U prvom redu, riječ je o razradi općih načela u kojima se prožimaju kulturni, estetski i teološki pogledi na osnove umjetničkoga i arhitektonskog stvaralaštva za liturgiju. Na temelju svih analiza i istraživanja utvrđen je prijedlog smjernica i kriterioloških naznaka arhitektonskog i umjetničkog oblikovanja djela za liturgiju, koristeći se pritom postojećim crkvenim normama, ali i razrađenim smjernicama koje se primjenjuju u drugim europskim zemljama.

Tomislav Ćurić rođen je 17. lipnja 1980. u Osijeku. Diplomirao je 2004. na Teologiji u Đakovu, a za svećenika je zaređen 2005. godine. Od 2005. do 2007. obavljao je službu župnog vikara u Slavonskom Brodu. U istom razdoblju djeluje kao vjeroučitelj u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Od 2007. do 2008. župni je vikar u Vinkovcima. Godine 2008. imenovan je župnikom u Kneževim Vinogradima, a od 2009. župnik je Župe bl. Alojzija Stepinca u Slavonskom Brodu. Član je Nadbiskupijske komisije za gradnje i obnove.

Uz preporuku tadašnjega đakovačko-osječkog nadbiskupa, mons. dr. Marina Srakića, u akademskoj godini 2008./2009. upisao je poslijediplomski sveučilišni studij Povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od veljače 2020., uz suglasnost đakovačko-osječkog nadbiskupa, mons. dr. Đure Hranića, doktorski studij nastavlja na Doktorskoj školi Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Kulturologija, smjer Kultura, umjetnost i književnost u europskom kontekstu, gdje je i doktorirao. Područje njegova znanstvenoga i stručnog interesa je interdisciplinarni pristup u istraživanju suodnosa suvremene umjetnosti, arhitekture i liturgije