Vrednovanje ženske uloge u gospodarstvu i radu

Predraga braćo i sestre!
1. Među velikim društvenim promjenama našega doba bez sumnje je sve veća uloga koju žene imaju na području gospodarstva i rada, čak na rukovodećim položajima. Riječ je o događanju koje mijenja lik društva, te je opravdano nadati se da će sve viče postizati promjenu samoga gospodarstva, donoseći mu novi dah čovječnosti, oslobađajući ga od sadašnje napasti krute uspješnosti gdje su na snazi jedino zakoni profita. Kako ne vidjeti da mnoga goruća suvremena pitanja traže posebni doprinos “ženskoga genija”? Tu među ostalim mislim na pitanja koja se tiču odgoja, slobodnoga vremena, kakvoće življenja, selilaštva, socijalnih službi, staraca, droge, zdravstva, čuvanja okoliša. “Na svim tim područjima pokazuje se dragocjenom veća nazočnost žena”, potičući na “preoblikovanje sustava u korist humanizacije koja određuje #!civilizaciju ljubavi#!” (Pismo ženama, 4).

2. Ipak je očito da vrednovanje žena u često zamornim i oštrim ustrojstvima ekonomskih djelatnosti mora voditi računa o njihovim sklonostima i posebnim potrebama. Nadasve treba poštovati pravo i dužnost žene-majke da izvršava svoje posebne dužnosti u obitelji a da ne bude prisiljena na dodatni rad. Kakvu bi istinsku korist imalo društvo – čak na gospodarstvenoj razini – ako bi kratkovidna politika na području rada nanosila štetu održanju i djelovanju obitelji?
Zaštita tog osnovnog dobra ipak ne smije postati izlika za izigravanje načela o jednakoj prikladnosti muškaraca i žena također za rad izvan obitelji. Treba samo pronaći prilagodljiva i uravnotežena rješenja sposobna uskladiti različite zahtjeve. U stvarnosti – kako sam pisao u nedavnom Pismu ženama – “još mnogo treba učiniti kako žena i majka ne bi bila diskriminirana. Posvuda treba žurno postići djelatnu jednakost osobnih prava i dužnosti i stoga jednake plaće za jednaki rad, zaštitu majke radnice, pravedno napredovanje u službi, jednakopravnost bračnih drugova u obitelji, priznavanje svega što je povezano s pravima i dužnostima građanina u demokratskom poretku” (br. 4).

3. Predraga braćo i sestre, povjeravamo zagovoru Presvete Djevice ovaj veliki izazov našega doba! Njezina kuća u Nazaretu bila je prostor rada. Marija je, kao svaka dobra domaćica, bila zauzeta domaćinstvom, dok je Josip, a uz njega i Isus, radio tesarski posao. Neka žene radnice gledaju na marljivu i svetu nazaretsku obitelj, neka društvo pronađe prikladne oblike njihova punog uvažavanja.