O temi je govorila Ivana Stvorić, magistrica psihologije, stručna suradnica Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja u Slavonskom Brodu.

Predavačica je istaknula da su oko 40-45% naših svakodnevnih ponašanja navike, odnosno nisu svjesne odluke jer se otprilike od jedne trećine do jedne polovice svih naših ponašanja ponavlja u istom fizičkom okruženju svakoga dana. Napomenula je kako možemo reći da je ljudski život zapravo zbroj navika, malih odluka i postupaka koje donosimo i poduzimamo svakoga dana, koji po sebi nisu ni dobri niti loši. Te stvari ponavljamo toliko često da ih činimo bez uključivanja svjesnog razmišljanja, automatizmom.

„Obično navike nastaju na osnovi ponašanja kojima želimo postići određeni cilj“, rekla je predavačica Stvorić te nastavila: „Oblikovanjem određenih navika postajemo učinkovitiji – koliko bi nam život bio stresniji i kompleksniji kada bismo sve svakodnevne aktivnosti morali činiti kroz svjesno donošenje odluka i uključivanjem namjere npr. kod pranja zubi, vožnje automobila, kuhanja i slično“. Istaknula je kako postoje navike želje za hranom, pićem te neki drugi objekt žudnje kako bismo se utješili ili izbjegli neugodne osjećaje; navike distrakcije, koje preusmjeravaju našu pažnju na nešto uzbudljivije i zanimljivije kao što su društvene mreže, gledanje TV-a i slično; navike pružanja otpora koje uključuju želju izbjegavanja nečega što smatramo neugodnim ili bolnim; navike neprestane jurnjave, stresa i brige, koje daju osjećaj zaposlenosti i akcije.

„Navike je teško promijeniti, a razlozi sežu daleko, milijune godina u prošlost, kada se preživljavalo u surovim uvjetima, koji su nas oblikovali da izbjegavamo bol a tražimo ugodu, odabiremo putove gdje ćemo morati uložiti najmanje truda gledajući trenutačne posljedice bez puno razmišljanja što će biti kasnije. Bol je bila povezana sa životno opasnim situacijama ili smrću pa se njeno izbjegavanje kroz evoluciju pretvorilo u instinkte duboko utisnute u ljudskom mozgu te prenošene budućim generacijama. Mozak nam zato nekada reagira kao da živimo u kamenom dobu! Iz tog razloga njegovati zdrave navike može predstavljati izazov“, rastumačila je psihologinja Stvorić.

Nadalje je naglasila kako u uklanjanju i zamjeni loših navika s dobrima, možemo koristiti nekoliko strategija. „Prvi korak je prepoznavanje uzroka loših navika – jer većina loših navika nastaje uslijed dosade i stresa. Stoga je važno biti iskren prema sebi i otkrivati razloge koji su stvorili navike. Na određeni način pružaju nam korist, iako su neke štetne. Ponekad su korisne s biološkog aspekta, ponekad je korist emocionalna, a vrlo često su odgovor na stres“, ustvrdila je predavačica, te pojasnila kako loše navike ne možemo jednostavno ukloniti nego ih je potrebno zamijeniti nekim novima koje imaju sličan učinak, pošto se je vrlo teško držati pravila ‘samo nemoj to napraviti’ – kroz dulje vrijeme“.

Kao zaključak, rekla je: „Ključ za izgradnju dobrih navika, ujedno je ključ za izgradnju nove osobnosti, jer naša trenutačna ponašanja odražavaju naš sadašnji identitet. Kako bismo trajno promijenili ponašanje, moramo početi vjerovati u nove stvari o samima sebi te graditi navike koje se zasnivaju na nama i našim vrijednostima. Zbog toga bi trebali sami odrediti kakva osoba želimo biti i postati? Koje su naše vrijednosti i pravila? Daljnji korak je da to dokažemo sebi samima osobnim malim pobjedama. Kao pomoć u orijentaciji možemo se pitati: ‘Što radi osoba koja postiže rezultate koje vi želite imati?’ I najbolji griješe, skrenu s puta, ne rade baš uvijek sve kako znaju da bi trebali. Treba biti konstantan, a ne savršen!“