Užasan napad u Moskvi, opća nestabilnost u Europi i svijetu, inzistiranje na „radu za mir i pokušaju promicanja mira“ u Ukrajini uz pregovore i uz obranu, ne samo oružjem, već dogovorima; strah od nuklearne eskalacije, „novog svjetskog poretka“ nakon prestanka sukoba; pogled u Svetu Zemlju s nadom u „rješenje dva naroda, dvije države“ i bol zbog katastrofalne situacije u Gazi, potreba obnove palestinskog vodstva i pitanje izraelskih talaca; pokoja riječ o princezi Kate i zdravlju pape Franje koji se čini „snažnim“ i „vrlo odlučnim“, ali koji ovih dana vjerojatno „pokušava uravnotežiti svoje napore“ za slavlja Velikog tjedna, i koji nas ipak „uvijek iznenadi“.

Teme su to opširnog intervjua koji je 26. ožujka emitiran na Tg1 s mons. Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama. Po povratku s putovanja u Crnu Goru, a još prije toga u Jordan, britanski nadbiskup komentira međunarodne aktualnosti iznoseći stajališta Svete Stolice.

Razgovor s Ignaziom Ingraom kreće od nedavnog napada u Moskvi: „Strašna je to stvar“ koja nas „mora natjerati da razmislimo“, jer „vidimo da postoje elementi u našim društvima koji samo žele uništiti i natjerati ljude da pate“, naglašava mons. Gallagher. Naznačuje realnim i rizik da bi masakr u Moskvi mogao dodatno zapaliti svjetsku situaciju: „Zemlja koja pretrpi ovakvu traumu može reagirati vrlo oštro, kao što je i Izrael reagirao nakon 7. listopada“. Sva je ta nestabilnost, za mons. Gallaghera, „rezultat raspada poretka za kojeg smo mislili da smo ga uspostavili nakon dva svjetska rata, nakon Hladnog rata kada su države rješavale svoje sukobe pregovarajući jedna s drugom, razgovarajući, komunicirajući, dijalogizirajući“. Danas se više ne čini da postoji ona „pozornost prema zakonu“, već „nedostatak povjerenja u naše institucije“, počevši od UN-a, OESS-a i same Europe, „stupova našeg svijeta već desetljećima“ koji se „sada ne mogu ili se ne čini da se mogu nositi s ovim ozbiljnim izazovima.“

Zatim je pozornost usmjerena prema Ukrajinu i nedavnom pozivu pape Franje na put pregovora. „Papa je – objašnjava nadbiskup Gallagher – uvijek govorio da ratovi završavaju na pregovaračkom stolu. Vjerujem da je Papa želio potaknuti ukrajinsku stranu na dijalog za dobrobit zemlje. Istodobno, vjerujem da je Sveta Stolica uvijek bila vrlo jasna što se tiče ruske strane, tražeći da i oni moraju slati signale u tom smislu, počevši od prestanka ispaljivanja projektila na ukrajinski teritorij. A sukobi, naoružanje i svi svakodnevni napadi moraju prestati.“

Ponovno podsjećajući na Papine misli, mons. Gallagher odgovara i na pitanje o ponovnom pokretanju europskog obrambenog projekta i navodi da „Europa mora preuzeti odgovornost za svoju obranu“, ali istovremeno „obrana nije samo pitanje oružja“, nego „cjelovita obrana“ je ona koja se „provodi kroz institucije, promičući sporazume među narodima“.

U tom svjetlu Tajnik za odnose s državama ponavlja da „moramo učiniti sve da izbjegnemo poraz Ukrajine“, jer bi to „radikalno promijenilo stvari“. Ono na čemu Crkva, Sveta Stolica i Papa inzistiraju jest da se „radi za mir i da se nastoji promicati mir. Ne možemo razmišljati o tome da pobjedom ili porazom dođemo do rješenja.“ Nadbiskup ne propušta izraziti i bojazan od nuklearne eskalacije: „To nas tjera da shvatimo da moramo izgraditi svijet bez nuklearnog oružja i da nas posjedovanje toga oružja čini ranjivijima i ne jamči našu sigurnost“. Ako nuklearni napad ostane dramatična mogućnost, za mons. Gallaghera je umjesto toga „neizbježno“ da će po završetku sukoba „doći novi svjetski poredak“: ne samo podjela na Zapad-Istok nego i na „više savezničkih skupina u svijetu“.

Dosta prostora u intervjuu dano je temi o ratu na Bliskom istoku, počevši od „zlokobne“, „katastrofalne“, „užasne“ situacije u Gazi. Kao što je u nekim drugim prilikama ponovio i kardinal Pietro Parolin, mons. Gallagher također ponavlja rješenje o „dva naroda, dvije države“ za budućnost Izraela i Palestine. Rješenje je to koje zahtijeva „napore“ i „žrtve“ i rješenje koje se činilo „arhiviranim“, ponovno se sada o njemu puno više govori u međunarodnoj zajednici. To nam „daje neku nadu“, kaže Nadbiskup: „Sveta Stolica – dodaje – uvijek je nastavila inzistirati na ovom rješenju, ali za mnoge ono više nije bilo moguće. Sada vidimo velike poteškoće koje postoje na Zapadnoj obali, problem budućnosti same Gaze, ali barem ljudi sada vide da se mora tražiti političko rješenje.“

Što se tiče Zapadne obale, ostaje „ogroman problem“ izraelskih doseljenika, što je „problem koji treba riješiti“ kako bi se u budućnosti zaustavio sukob. Nema „čarobnih rješenja“ s obzirom na „ogroman broj ljudi“ raspršenih po cijelom tom području i s obzirom na „ogorčene“ odnose; i u ovom slučaju put rješenja je „razgovarati i dijalogizirati i s izraelskim vlastima“ i tražiti rješenja „za dobrobit svih“.

Ponovno su se navodile i Papine riječi te njegovo inzistiranje na oslobađanju talaca, pristupu humanitarnoj pomoći i prekidu vatre. Potonje rješenje trenutno se čini nemogućim; moramo raditi, kaže mons. Gallagher, „kako bi oružje utihnulo ne za nekoliko mjeseci, već odmah, ovih dana“. Zasigurno je otvorena nova stranica s rezolucijom o prekidu vatre koju je odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uz suzdržanost Sjedinjenih Država; prema Nadbiskupu, to je „vrlo snažna poruka i pokazatelj da administracija Amerike ne može uvijek nastaviti s iste pozicije, koristeći svoje pravo veta da blokira svaku akciju UN-a.“ Zapravo, rezolucija pokazuje da je „stajalište velike većine zemalja Ujedinjenih naroda da se prekine ovaj rat, da se uspostavi mir i da se spasi što se spasiti može“. Što se tiče drame izraelskih talaca u rukama Hamasa, nadbiskup Gallagher potvrđuje postojanje različitih kontakata s članovima obitelji koje su „tražile pomoć i mi pokušavamo učiniti sve što je moguće“.

Govoreći o Hamasu, Tajnik za odnose s državama navodi da ta teroristička organizacija „nema budućnost kao politički subjekt“: „I oni – primjećuje u intervjuu – moraju odustati od uništenja Države Izrael. I njima bi dobro palestinskog naroda trebalo biti još jače na srcu.“ Za mons. Gallaghera moramo „obnoviti palestinske institucije“ i moramo „još jače slušati volju naroda za budućnost“, i njihovu želju da se sami izraze o svojoj pripadnosti na biralištima.

Na kraju, Nadbiskup još jednom izražava svu moguću potporu malobrojnim kršćanima u Gazi koji su sada izbjeglice smještene u katoličkoj župi zajedno s pravoslavcima i muslimanima u „dramatičnoj“ situaciji u smislu materijalnih sredstava i svakodnevnog preživljavanja.

U razgovoru za Tg1 Nadbiskup se spomenuo i puta u Crnu Goru od 21. do 24. ožujka; područje je to koje je „u složenoj situaciji“ i koji zaslužuje „pažnju međunarodne zajednice“. Općenito, sve zemlje s teškom prošlošću „stvarno pokušavaju ići naprijed, promovirati se. Većina je izabrala Europu i zaslužuju sve naše ohrabrenje.“

Na kraju, mons. Gallagher izrazio je i svoju blizinu i molitvu za princezu Kate Middleton koja je tijekom proteklih dana objavila stanje o svojoj bolesti i tijeku liječenja: „Kad čovjek vidi drugo ljudsko biće u svoj njegovoj krhkosti – zaključuje Nadbiskup – to ne može a da ne probudi našu ljubav i našu podršku.“