Na blagdan naslovnika crkve istaknuo je važnost cjelovite formacije, poštovanja ljudskog dostojanstva, pravednosti i služenja općem dobru u akademskoj zajednici.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu Gospodinu za „ustrajnost u radu, jasnoću misli, poštenje u traženju istine i otvorenost srca za ljude”. Rekao je da se pred Gospodina u molitvi donose planovi i očekivanja, želja za učenjem i istraživanjem, radost novih susreta, ali i pitanja i brige.

Naglasio je da formacija obuhvaća cijelu osobu. „Čovjek u akademsku zajednicu ulazi sa svojim razumom i sposobnostima, ali i sa savješću, osjećajima, raznim ljudskim odnosima, nadama i pitanjima o smislu života. Zato obrazovanje ima duboku ljudsku i odgojnu odgovornost. Uz stručnost, treba njegovati sposobnost rasuđivanja i razlučivanja, odgovornost za vlastite odluke, poštovanje i čuvanje dostojanstva drugih te spremnost na suradnju”, istaknuo je nadbiskup. Dodao je da je svima potrebna snaga za povezivanje znanja s načinom života.

„Potrebno nam je iskustvo da se istina traži strpljivo, da se sloboda ostvaruje odgovorno i da darovi koje smo od Boga primili sazrijevaju kada ih stavljamo u službu dobra. Za kršćanina takvo sazrijevanje i cjeloživotno učenje uključuje i odnos s Bogom, koji osvjetljava naš život i otvara ga punini smisla”, rekao je mons. Zgrablić.

Govoreći o ljudskom dostojanstvu, podsjetio je da iza svakog imena, ispita, ocjene i znanstvenog rada stoji osoba sa svojom poviješću, darovima i mogućnostima, ali i teškoćama koje nisu svima vidljive.

„Među studentima neki se lako izražavaju i sigurno pokazuju svoje sposobnosti. Neki se boje postaviti pitanje, teško podnose neuspjeh ili se osjećaju osamljeno. Netko uz studij mora raditi da bi mogao nastaviti studij. Netko nosi teret obiteljskih problema. Netko živi s bolešću ili s invaliditetom”, rekao je nadbiskup. Poručio je da je njihovo dostojanstvo, unatoč teškoćama, potpuno te da ne ovisi o uspjehu, zdravlju, sposobnosti isticanja ili postizanju osobitih rezultata.

Istaknuo je i važnost pravednosti. „Akademski život treba pravila, rokove, kriterije i postupke. Oni čuvaju red i omogućuju odgovoran rad. Pravednost traži da ih primjenjujemo pošteno, dosljedno i s razumijevanjem stvarnih okolnosti. Pravednost se očituje u objektivnom vrednovanju, jednakom poštovanju prema svima i mogućnosti da se sasluša obrazloženo pitanje ili prigovor. Očituje se u priznavanju tuđeg doprinosa, odgovornom pristupanju izvorima i vjernom prikazivanju rezultata istraživanja. Traži da vlastiti položaj upotrebljavamo odgovorno, svjesni povjerenja koje nam je darovano”, poručio je mons. Zgrablić.

Podsjetio je da sveti Pavao pohlepu naziva idolopoklonstvom. Upozorio je da čovjek može toliko podrediti život vlastitoj koristi, udobnosti, položaju, taštini i priznanju da izgubi osjećaj za istinu, druge ljude i dobro akademske zajednice. Zato su, naglasio je, potrebne budna i osjetljiva savjest te poniznost.

Dodao je da se pravednost uči i živi u svakodnevnim odlukama: kada student pošteno izvršava obveze, profesor odgovorno i stručno izvodi nastavu, napreduje u znanosti i nepristrano vrednuje rad, istraživač priznaje granice svojih zaključaka, a svi zajedno štite onoga čije je dostojanstvo povrijeđeno.

Kao važan kriterij u akademskoj zajednici izdvojio je i sposobnost služenja općem dobru. „Znanje koje stječemo i prenosimo ima posljedice za živote drugih ljudi. Svaka informacija je i formacija”, rekao je nadbiskup. Potaknuo je okupljene da se uz nastavu, istraživanje, učenje i studij pitaju kakvo dobro ostvaruju svojim radom.

Podsjetio je da će studenti jednom donositi odluke koje se tiču pojedinaca, obitelji i društva. Njihovo će znanje „pomagati bolesnicima, oblikovati odgoj djece, čuvati kulturnu baštinu, uređivati javni društveni i politički život, razvijati tehnologiju i pridonositi razumijevanju čovjeka i svijeta”.

Naglasio je da svaki studij otvara mogućnosti služenja općem dobru. „Sposobnost služenja općem dobru razvija se vježbanjem velikodušnosti, odricanjem od sebičnosti, da u poštovanju pretječemo jedni druge. Ona traži da upoznamo potrebe drugih i dopustimo da one utječu na naše odluke. Tako stručnost, naše znanje i titule dobivaju ljudsku dubinu, a uspjeh pojedinca i ustanove postaje plodonosan za cijelu akademsku zajednicu, Crkvu i društvo”, poručio je mons. Zgrablić.

Pozvao je na molitvu Duhu Svetomu da cjelovita formacija, ljudsko dostojanstvo, pravednost i služenje općem dobru usmjeravaju akademsku zajednicu. Potaknuo je i na molitvu Gospodinu da „prosvijetli naš razum, pročisti naše nakane i proširi naše srce, da u njemu može stati više dobra”.

Na kraju mise okupljenima se obratio doc. dr. sc. don Damir Šehić, vršitelj dužnosti pročelnika Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Istaknuo je da poslanje akademske zajednice obuhvaća obrazovanje, istraživanje i služenje društvu.

„Sveučilište je mjesto stjecanja znanja, akademskih naslova i stručnih kompetencija. Sveučilište je prostor razmjene mišljenja, dijaloga, intelektualnog sazrijevanja i trajnog traganja za Istinom. Čovjek nije pozvan samo stjecati znanje, nego ga usmjeravati prema istini, mudrosti i dobru”, rekao je don Damir.

Dodao je da istina potiče na neprestano postavljanje pitanja, mudrost uči razlučivati bitno, a dobro poziva da se stečeno znanje stavi u službu čovjeka i zajednice.

„Profesori i studenti nisu samo primatelji znanja, nego suputnici u zajedničkom traganju za istinom. Neka studij bude vrijeme osobnog sazrijevanja, novih spoznaja i pravih susreta. Obrazovanje ne znači samo prenositi znanje, nego i buditi znatiželju, poticati slobodu mišljenja i razvijati osjećaj odgovornosti”, poručio je don Damir.

Na misi su sudjelovali i rektor Sveučilišta u Zadru dr. sc. Josip Faričić, prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić te profesori i studenti, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.