Domaćin je bio zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša, koji je predsjedao sjednicom. Sudjelovali su zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, varaždinski biskup Bože Radoš, varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak te pomoćni zagrebački biskupi Ivan Šaško, Mijo Gorski, Vlado Razum i Marko Kovač.

Središnja tema sjednice bila je katolički vjeronauk u školi. Nadbiskup je istaknuo da je u središtu „briga za djecu i mlade, za njihovo uvođenje u vjeru i cjelovit rast“. Istaknuo je da je jedno od pitanja s kojim se školski sustav i pastoralni rad češće suočavaju jest ono o upisivanju predmeta vjeronauka, o ispisivanju i o ponovnome upisivanju, što za sobom povlači i potrebu nadoknade usvajanja propuštenih sadržaja.

Vezano za zamjene nastavnika vjeronauka u školi naglašeno je da se teškoće trebaju rješavati u suradnji mjerodavnih crkvenih i školskih tijela. Svakako je nužno osigurati „kontinuitet i kvalitetu nastave“ čuvajući dostojanstvo i povezanost vjeronauka s poslanjem Crkve. Na kraju uvodnog govora, nadbiskup je zahvalio vjeroučiteljima i svima koji rade u biskupijskim uredima za vjeronauk u školi i katehezu, povjeravajući sjednicu Gospodinu i zagovoru bl. Alojzija Stepinca.

Na sjednicu je bila pozvana predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, čije je izlaganje poslužilo kao podloga za raspravu. Istaknula je da više od tisuću vjeroučitelja u Zagrebačkoj metropoliji svakoga dana poučava i odgaja djecu u školi, govoreći im o Bogu i vjeri te svjedočeći životom ne samo u razredu nego i u zbornici, u zajedništvu s nastavnicima i djelatnicima.

To je, dodala je, dragocjenost koju treba cijeniti i neizostavno pomagati u poboljšavanju svakoga vidika njihova života i rada. Osim prisutnosti u školi vjeroučitelji su u većini slučajeva najbliži suradnici i u župnim zajednicama, što treba dodatno razvijati i usklađivati, poručila je. Među ostalim, predstojnica je istaknula da u Zagrebačkoj crkvenoj pokrajini djeluje 378 osnovnih i 165 srednjih škola te dvadesetak centara za odgoj i obrazovanje, a u svim tim ustanovama (njih više od 560) radi 1144 vjeroučitelja. Naglašeno je da u sustavu nema „slobodnih“ vjeroučitelja, što upućuje na potrebu za većim brojem novih vjeroučitelja.

Biskupi su u raspravi istaknuli specifičnost statusa i ozbiljnost predmeta vjeronauka, zbog čega je važno paziti na nužnost nadoknade sadržaja i ciljeva koje se školskim hodogramom želi postići. Naglasili su da bi bilo neprihvatljivo promicati neke „kraće putove“ prelaženja, odnosno preskakanja iz godine u godinu kojim bi se zanemarila briga za djecu i time onemogućavati ostvarivanje cjelovitosti vrijednosti školskoga obrazovanja kao i cjelovitosti pastorala. Istaknuto je, među ostalim, da vjeronauk u školi za Crkvu nije isključivo pitanje škole, nego se tiče i ostalih vidika vjerničkoga života, zbog čega je potrebno jačanje zajedništva u služenju i poslanju između: svećenikā, vjeroučiteljā i ostalih župnih suradnika te obitelji.

Na završetku rasprave odlučeno je da će se izraditi prijedlog dokumenta s kriterijima za iznimne slučajeve upisivanja odnosno ponovnoga upisivanja vjeronauka u školi. Također, u slučaju nedostatka broja slobodnih vjeroučitelja za zamjenu, biskupi su usuglasili stajališta o osobama koje bi mogle biti zamjena.

Među ostalim, tijekom sjednice su razmotrena neka pitanja vezana za početak pastoralne godine u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu i organiziranja propedeutske godine. Također, biskupi su odlučili da će u ponedjeljak 11. listopada 2027. biti održano hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u Lepoglavu. Cjelovito priopćenje objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije.