Zakonska zaštita nerođenih u Argumentima HKR-a

Voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar-Krešimir Hodžić upozorio je da je pobačaj bolna tema.

“Zato je jako važno o tome osvještavati mlade ljude, ali sve počinje u obitelji. Ako shvatiš da je život svet i ako shvatiš kad on počinje, onda ćeš se znati ispravno postaviti kad dođu te situacije. Ženu koja razmišlja o pobačaju i njenu obitelj u odluci za život mogu osnažiti stručnjaci, volonteri u crkvi i župi ili bračnom i obiteljskom savjetovalištu.”

Osvrt na odluku Ustavnog suda

Opunomoćeni pravni zastupnik Hrvatskog pokreta za život i obitelj mr. Mario Vojvodić naglasio je da u odluci Ustavnog suda od 21. veljače 2017. godine stoji da je pravo na život iz članka 21. Ustava RH niže od prava na privatnost iz članka 35. “To je malo začuđujuća odluka Ustavnog suda jer znamo da u kategoriji prava pravo na život pripada prvoj kategoriji, a pravo na privatnost tek trećoj kategoriji ljudskih prava.”

Na pitanje o odnosu zakonodavca prema struci, Vojvodić je naglasio:

Medicinski pojam početka ljudskog života definiran je trenutkom stvaranja zigote.

“U tome se slažu svi medicinski fakulteti u Republici Hrvatskoj koje je kontaktirao Ustavni sud. Ako ljudski život, po riječima stručnjaka, počinje trenutkom začeća, onda bi i pravnici trebali prihvatiti taj pravorijek. Ustavni sud u svojoj odluci nije ulazio u odluku o početku ljudskoga života nego je to prepustio medicinskoj znanosti.”

Suglasje medicinskih i teoloških spoznaja

I teologija jasno govori, potkrijepljena znanstvenim spoznajama, da život počinje začećem, podsjeća Vojvodić i dodaje: “Načelo pravne znanosti Nasciturus pro iam nato habitur kaže da se začeto dijete smatra kao da je već rođeno, ako se rodi živo. Kad bi se sublimirale spoznaje teologije i medicine o početku ljudskoga života u trenutku začeća, mislim da bi bilo korektno da pravnici prihvate oba stajališta. Nadalje, u zemlji u kojoj se 85% stanovnika izjašnjava katolicima, a više od 90% vjernicima, pravo na život mora se definirati u skladu s voljom većine građana.”

Kao pravnik, Vojvodić je upozorio da će nedostatak cjelovitog rješenja uzrokovati pravni vakuum, ali i da se moraju predvidjeti i izvanredne situacije.

Relevantna sociološka istraživanja pokazuju da više od 75% žena koje vrše pobačaj čine to iz ekonomskih razloga.

“O tome bi Komisija koja radi na novom nacrtu zakona itekako morala voditi računa. Nadalje, trebalo bi i oca obitelji dovesti do toga da sudjeluje u savjetovanju. U tome bi svoj doprinos trebali dati i psiholozi i teolozi. U tim, kako smo ih mi nazvali, Centrima za život, žena i njena obitelj bi trebali dobiti svestranu podršku kako ne bi u toj situaciji ostali sami.”

Stari zakon mora se hitno mijenjati

Osvrćući se na kraju na spomenutu odluku Ustavnog suda iz 2017., kojom se zakonodavca poziva da do kraja veljače ove godine donese novi, suvremeniji zakon, Vojvodić je zaključio: “Ono što je opasnost prolongacije odluke o novom zakonu je da je stari komunistički zakon iz 1978. još uvijek na snazi i da se po njemu vrše pobačaji. Smatramo da Hrvatska kao jedna europska i uređena zemlja, prihvaćenih pravnih stečevina, od svih nas traži da se što prije sastanemo i riješimo to pitanje.”

Dodajmo ovome da je gost emisije kao izaslanik Ministarstva zdravstva trebao biti ravnatelj Kliničkoga bolničkog centra Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić. No, iz Ministarstva su se ispričali otkazujući njegovo gostovanje zbog bolesti, te nisu bili u mogućnosti osigurati drugog sugovornika.