Tema susreta sv. Franje i sultana odabrana je kao primjer dijaloga na putu mira, jer baš je taj duh mira i dijaloga potaknuo sv. papu Ivana Pavla II. da 1986. izabere upravo Asiz, grad sv. Franje, za veliki međureligijski susret koji se obilježava svake godine. Tim se povodom Dani duha Asiza u Zagrebu obilježavaju dvodnevnim molitveno-dijaloškim programom.

U Islamskom centru u Zagrebu u ponedjeljak 28. listopada održan je prvi dio programa koji je uključivao dramski prikaz “Kušnje fra Anđela Zvizdovića”. Dramski prikaz, pripremljen po tekstu Dževada Karahasana, izveli su franjevački bogoslovi iz Sarajeva. U okruglom stolu “Od susreta sv. Franje i Sultana (1219.) do Deklaracije o ljudskom bratstvu 2019.” sudjelovali su muftija Aziz Hasanović te fra Danijel Patafta i dr. Tomislav Kovač, profesori sa zagrebačkog KBF-a.

Fra Danijel Patafta je, kao povjesničar, dao povijesni okvir susreta sv. Franje i sultana Kamila te zaključio: “Franjo je sultanu išao navijestiti Krista. Nemojmo se zavaravati, bio je čovjek svoga vremena i nije išao dijalogizirati u današnjem smislu. Ali nije išao ni prozelitistički i nasilno pokrštavati, ionako je bio samo siromašni jadničak. Išao je kako bi sultan shvatio tko je taj Krist i prekinuo nasilje koje vide i jedan i drugi. Ali dogodilo se nešto drugo, nepredviđeno. Došlo je do dijaloga, do prihvaćanja i do prijateljstva.”

Muftija Hasanović izdvojio je četiri velika događaja za islam u svijetu i kod nas, ponajprije dolazak Muhameda 622. godine u Medinu, gdje ga prima kršćanski kralj, potom susret sv. Franje sa sultanom Kamilom 1219., susret bosanskog franjevca fra Anđela Zvizdovića sa sultanom Fatihom 1463. i izdavanje Adhname bosanskim fratrima te ovogodišnji susret pape Franje s velikim imamom Sveučilišta Al-Azhar Ahmadom Al-Tayyibom.

“Prvo, susret Franje Asiškog i sultana Kamila predstavlja dijalošku paradigmu suvremene Katoličke Crkve i Islamske zajednice. Drugo, II. vatikanski sabor u dokumentu Nostra aetate utjelovljuje misao i djelo Franje Asiškog kroz dokument i postaje opće pravilo Crkve. Treće, Povelja o ljudskom bratstvu, koju su potpisali papa Franjo i veliki imam, govori o kontinuitetu dijaloške misli između institucionalne Crkve i Islamske zajednice, što se spušta na razinu svekolikog naroda koji treba živjeti sukladno tim uputama”, zaključio je muftija Hasanović.

Dr. Tomislav Kovač govorio je o pojmu bratstva u Deklaraciji o ljudskom bratstvu, ističući da je taj pojam u samom srcu Deklaracije: “Ljudsko bratstvo je jedna slojevita, višeznačna i kompleksna stvarnost, koja se ne smije svesti na utopiju, ali je puno više od ideala. Bratstvo upućuje na zajedništvo i potiče na suodgovornost, odnosno brigu za svakoga čovjeka i zajedničko dobro. To su bitne misli Deklaracije iz Abu Dhabija. Prema Deklaraciji, papa Franjo ističe da vjera u Boga ujedinjuje ljudski rod, a ne dijeli i da su ljudi stvoreni živjeti i surađivati – zajedno.”

Program u Islamskom centru pratili su i novi apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua te preč. Marko Kovač, kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Na kraju programa provincijal hrvatskih konventualaca fra Josip Blažević otvorio je izložbu svjetskih umjetničkih prikaza susreta sv. Franje i sultana. Izložbu je priredio i hrvatskim konventualcima ustupio Međunarodni franjevački centar za dijalog Reda manje braće konventualaca, a od 29. listopada može se razgledati u franjevačkom samostanu na zagrebačkom Kaptolu.

U istoj crkvi u utorak 29. listopada, u 19.30 sati počinje međureligijski molitveni skup u kojem je najavljeno sudjelovanje predstavnika Baptističke Crkve, Evanđeoske pentekostne Crkve, Evangeličke Crkve, Islamske vjerske zajednice, Katoličke Crkve, Makedonske pravoslavne Crkve, Srpske pravoslavne Crkve, Židovske općine i Židovske vjerske zajednice Bet Israel.

Organizatori dvodnevnog programa su Franjevački institut za kulturu mira, Povjerenstvo Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog, Islamska zajednica u Hrvatskoj te Mjesno bratstvo Kaptol Franjevačkoga svjetovnog reda.