Postavljanjem skele omogućit će se još detaljniji uvidi u oštećenja katedrale te će započeti procesi sanacije. Skele bi trebale biti postavljene u sljedeća četiri do šest tjedana.

Podsjećamo, u potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolna mjesta, teško je oštećena i zagrebačka katedrala. Prema izvješću projektanta obnove katedrale i nadzornog inženjera, potres magnitude 5,4 koji je pogodio Zagreb u 6 sati i 24 minute, srušio je kameni vrh južnog tornja. Lom se dogodio u visini lanterne na 92 m. Srušen je dio zvonika u visini od 10.3 m, na čijem je vrhu bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom, ukupne visine 3.2 m. Kameni elementi pali su djelomično na skelu koja se upravo prilagođavala za radove završene treće faze obnove južnog zvonika i pritom su oštetili dio treće galerije dovršene netom prije Božića. Jedan dio tornja pao je na krov katedrale kojega je također oštetio i probio ga na više mjesta, a najveći dio kamenih elemenata pao je u dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora.

Već kod prvog pregleda, neposredno iza potresa, uočeno je da je uz vrh južnog tornja srušena i balustrada iznad apside, vrhovi baldahini kontrafora, te da je u padu dijelova tornja znatno oštećena druga kontrafora lađe na južnom pročelju.

Na ulazu ispred sakristije, srušen je vrh timpanonske kućice s križnom ružom. Srušeni su svi vrhovi baldahina nad kontraforama. Vidljivo je znatno oštećenje vrha piramide-krova iznad južnog stubišta koje vodi od katedrale do krova na apsidi, a dio vrha na sjevernom stubištu kod oltara sv. Ladislava ostao je nagnut i nije pao. U samoj katedrali je bilo puno žbuke koja je pala, a bilo je i komada kamenih rebara. Uočene su jače pukotine svoda između kamenog rebra i opečenog svoda.

Nakon pregleda katedrale odmah je pripremljen građevinski lift za transport za pristup tavanskim prostorijama katedrale gdje je uočen lom kamena južne zabatne kućice u koji je udario dio tornja i križa. Brzim pregledom uočene su neke pukotine svodova, a nekoliko dana kasnije uočena su veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova. Ti pomaci zidova slomili su rozete u prozorima na apsidi, a znatno su oštećeni i vitraji u samom svetištu koji su izrađeni u prvoj polovici XIX. stoljeća. Kasnijim promatranjima uočeno je vertikalno puknuće sjevernog južnog zida na spoju zidova apside i zidova lađe.

Po izlasku na samu skelu južnog tornja uočeno je da se nova zapadna fijala s treće galerije se odlomila i pala na skelu. Nađena je i odlomljena jugoistočna rigalica na trećoj galeriji. Kod toga pregleda skele uklonjeni su dijelovi koji su pali s tornja, a visili su na zaštitnom platnu. Penjanjem po sjevernom tornju do visine 75 m uočeno je oštećenje zida kamenog stubišta, te su vidljive manje pukotine u svodovima tornja. Na dijelu druge galerije se nalazi i kraj čeličnog užeta promjera 15 milimetara koje spaja vrh zvonika i povezuje ga s protuutegom od približne mase 4 tone.

Zbog prijetnje urušavanja, 17. travnja 2020. godine naknadno je uklonjen vrh sjevernog zvonika katedrale.

Zbog posebne osjetljivosti i značenja građevine, proces obnove katedrale je zahtjevan i dugotrajan i zahtijeva uključivanje širokog kruga stručnjaka. Osim iznimne kulturne važnosti, uloga katedrale je prvenstveno duhovna: ona je majka crkva svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije i sjedište zagrebačkog nadbiskupa. Osim toga, ona je mjesto čašćenja zemaljskih ostataka bl. Alojzija Stepinca, rado štovanog u cijelom narodu, ali i šire. Stoga vjernici postojano iščekuju dan kada će ponovno radosno ići u taj dom Gospodnji.

Započelo postavljanje skele oko zagrebačke katedrale / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Unutrašnjost zagrebačke katedrale nakon potresa / Foto: Dario Zürchauer