Prvi dan simpozija odvijao se na KBF-u u Sarajevu. Na otvaranju simpozija okupljene je pozdravio veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Svima je čestitao Uskrs i izrazio radost da se okupljanje događa u Sarajevu. Istaknuo je da susreti obogaćuju, posebno ako su s ljubavlju. Kako se susret događa na »dan Emausa«, kardinal je istaknuo da je pravi učitelj samo onaj tko je dobar učenik. Profesorima teoloških fakulteta rekao je da njihova predavanja trebaju osposobiti ljude da postanu Isusovi učenici.

Okupljene je pozdravio i dekan KBF-a u Sarajevu izv. prof. dr. Darko Tomašević koji je istaknuo da su ovakva okupljanja prilika za bolje međusobno upoznavanje, za razmjenu iskustava, za jačanje zajedništva, za bolje upoznavanje situacije te za intelektualno obogaćivanje, kao i za bolje upoznavanje Krista – kroz teološko promišljanje. Zaželjevši svima dobrodošlicu, zaželio je da susret bude na duhovno i intelektualno obogaćivanje.

U pozdravnom govoru dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. fra Mario Cifrak istaknuo je da se simpozij održava o 350. obljetnici KBF-a u Zagrebu te naglasio važnost dijaloga. Osvrnuo se na biblijski tekst iz Markova evanđelja (Mk 9,34ss), istaknuvši da je recept za veličinu biti poslužitelj.

Prvo predavanje „Figura izbjeglica. Ogled iz negativne antropologije“ održao je profesor KBF-a u Sarajevu doc. dr. Pavle Mijović. Govorio je o fenomenu izbjeglica te o povijesnom razvoju tog fenomena. Istaknuo je da danas postoji 65 milijuna izbjeglica. Izlaganje je temeljio na razmišljanjima Hannah Arendt i Giogia Agambena koji su teoretizirali o problemu izbjeglica. Istaknuo je da bi svaki čovjek, a time naravno i izbjeglice, trebao uživati sva ljudska prava, što se, nažalost, u praksi i ne ostvaruje.

Doc. dr. Anđelo Maly održao je predavanje „Kako ‘miš’ može spasiti Bibliju?“ Tim »provokativnim« naslovom usporedio je arheologa s mišom. To jest, predavanje je govorilo o važnosti arheologije te važnosti poznavanja pozadine Biblije. A tu pozadinu daje arheologija gdje arheolozi poput miša »kopaju« »njuškaju« i »čepkraju« te time pomažu shvatiti pozadinu Biblije. Uputio je na 12 starijih arheoloških te 2 nova arheološka otkrića koja pomažu razumjeti Bibliju. Biblijska arheologija dokazuje da je Biblija povijesna činjenica te tako »spašava« Bibliju.

Uslijedila je kratka rasprava. Nakon stanke održana su dva predavanja. Doc. dr. Taras Barščevski s KBF-a u Zagrebu svoje predavanje naslovio je „Gladni i žedni Riječi. Biblijski tekst između znanstvene egzegeze i svakodnevnih potreba svakodnevnog djelovanja“. Govorio je o važnosti promicanja biblijskog apostolata, tj. o važnosti Biblije u pastoralnom djelovanju. U tom kontekstu govorio je o osnutku i djelovanju Biblijskog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njegovoj ulozi u promicanju biblijskog pastorala. Predstavio je i projekt Biblijskog instituta, a to je digitalizacija hrvatske biblijske bibliografije koji je u izradi.

Dr. Jakov Rađa s KBF-a u Zagrebu održao je izlaganje „Antropološki pristup teologiji religija – primjer Jacquesa Depuisa“. Prikazao je korijene teoloških promišljanja ovog važnog teologa koji je bavio odnosom kršćanstva prema nekršćanskim religijama. Depuis se u svojoj teologiji ravnao kroz tri temeljna načela: antropološko, kristološko i ekleziološko.

Nakon predavanja uslijedila je plodna rasprava. Popodne su sudionici simpozija išli na studijski izlet u franjevački samostan u Fojnicu, usput navraćajući prvo u Kiseljak te Gromiljak.