Organizatori skupa su: Đakovačko-osječka nadbiskupija; Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod; Sveučilište u Pečuhu – Institut za povijest, Odsjek za povijest novoga vijeka; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku – Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu.

Tajnica znanstvenog skupa doc. dr. Eldina Lovaš pozdravila je na početku skupa nazočne i poželjela im dobrodošlicu. „Nisam očekivala da ću znanstveni skup o biskupu Krtici, prvom bosanskom ili đakovačkom i srijemskom biskupu otvoriti opraštajući se od Krtičina posljednjega nasljednika na čelu sjedinjene Slavonske i Srijemske crkve, umirovljenoga nadbiskupa mons. Marina Srakića“, rekla je te pozvala okupljene na molitvu za oba pastira.

Sudionicima skupa obratio se i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Govoreći okupljenima o komemoriranju biskupa Krtice, istaknuo je da je on jedan od „velikih, učenih, mudrih, staloženih i pobožnih, a nažalost nedovoljno poznatih i do sada nedovoljno vrednovanih pastira“.

Došao je u biskupsko sjedište u Đakovo „i patio zbog toga što mu je drugi – tada veći dio njegove biskupije i stada – ostao u teritorijalno odijeljenom i prostorno udaljenom drugom srijemskom dijelu biskupije“, kazao je mons. Hranić ističući da je mons. Krtica ta dva dijela teritorija nastojao „ljubavlju približiti“ i „crkvenim zajedništvom objediniti“.

„Istodobno se opraštamo od mons. Marina Srakića, drugog pastira naše mjesne Crkve, kojega će povijest – duboko sam uvjeren – također svrstati među velike, mudre, učene i plodne, tihe, ali pronicljive i odvažne pastire“, rekao je nadbiskup osvrćući se na nedavno preminulog umirovljenog đakovačko-osječkog nadbiskupa.

On je bio posljednji biskup dviju sjedinjenih biskupija. Predložio je reorganizaciju crkvenih struktura i otvorio novo poglavlje života mjesne Crkve – „a sve to ne da bi rušio nešto staro, nego u nastojanju da sačuva i unaprijedi namrlu baštinu“, kazao je mons. Hranić.

Nadbiskup Hranić zahvalio je organizatorima i predavačima, a osobito dr. Eldini Lovaš i prof. dr. Zoltanu Gözsyju, autorima knjige „Matej Franjo Krtica i njegov dnevnik. Život i služba prvog biskupa sjedinjene Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije“, koja će biti predstavljena na kraju skupa.

Uime Katoličkog bogoslovnog fakulteta skupu se obratio dekan izv. prof. dr. Ivica Pažin, koji se spomenuo prve okružnice biskupa Krtice iz 1773. godine, nakon sjedinjenja dviju biskupija, i njegova pitanja pred novim poslanjem: „Kako se ovo dogodilo?“

„Danas je njegovo pitanje postalo, naše pitanje. (…) Drago mi je da ćemo odgovore na to pitanje potražiti u predavanjima cijenjenih predavača“, rekao je dr. Pažin i svima poželio dobrodošlicu.

Sudionicima skupa obratili su se još predstojnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Marija Karbić, zatim voditelj Odsjeka za povijest Pečuškog sveučiliša doc. dr. Zoltan Gözsy i tajnica skupa i predsjednica znanstvenog i organizacijskog odbora dr. Lovaš.

Moderator prve sekcije predavanja bio je Branko Ostajmer, a prvi predavač prof. dr. Andreas Fargo s Instituta za povijest Odsjeka za povijest novoga vijeka Pečuškog sveučilišta. Njegovo predavanje naslovljeno je „Katolička crkvena elita i vladarska praksa imenovanja biskupa u 18. stoljeću u Ugarskoj i Hrvatskoj“.

Međunarodnom znanstvenom skupu su, uz već navedene osobe, nazočili i srijemski biskup Fabijan Svalina, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, izaslanik pečuškoga biskupa Lászlóa Felföldija i biskupski vikar za pastoral vjernika Hrvata u Pečuškoj biskupiji preč. Gabriel Barics, predavači, profesori i studenti KBF-a, časne sestre i drugi zainteresirani sudionici.

Budući je skup dvojezičan KBF je osigurao simultano prevođenje s hrvatskog na mađarski jezik odnosno s mađarskog na hrvatski, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.