Započeo znanstveno-stručni skup Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

Skup je organiziran uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata s ciljem rasvjetljavanja procesa oblikovanja sastavnica etnokulturnoga identiteta i aktualnoga društvenoga i političkoga položaja hrvatske zajednice u Vojvodini.

U pozdravnom se govoru prisutnima obratio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Hvala vam što ste danas s nama i što ste svojim dolaskom pokazali da cijenite djelovanje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i njegov doprinos u naporima istraživanja povijesti, kulture i identiteta Hrvata izvan Hrvatske. Naše Sveučilište želi da ovakvi skupovi budu dio redovitih sveučilišnih aktivnosti i oni su dio naše šire znanstvene strategije, znanstvene i nastavne djelatnosti“, istaknuo je rektor Tanjić.

Rekao je i kako je na doktorskom studiju povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta jedan od kandidata mladi povjesničar Vladimir Nimčević koji dolazi upravo iz Vojvodine te da ga to uistinu raduje.

Rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić / Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

„Povijest i kultura Hrvata u Vojvodini je višestoljetna, bogata, raznovrsna, i što nam je osobito drago, i dalje živa o čemu ćemo imati prilike više čuti tijekom izlaganja naših sudionika. Kulturu Hrvata u Vojvodini smatramo i dijelom vlastite, te kao takva ona zaslužuje veću pozornost i potporu iz matične domovine“, rekao je rektor Tanjić.

Uime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske prisutnima se obratio gospodin dr. sc. Milan Bošnjak koji je bio i jedan od sudionika skupa.

Dr. sc. Milan Bošnjak / Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

„Veliko mi je zadovoljstvo biti danas ovdje i pozdraviti vas na početku ovoga znanstveno-stručnoga skupa koji će tematizirati i pokušati na znanstveni i analitički način govoriti o ključnim fenomenima, o povijesti i sadašnjosti, a vjerujem dati i pogled u budućnost o našim sunarodnjacima u Vojvodini. Kao što je uvaženi rektor rekao, ovaj se tjedan u subotu održava jedan skup koji tematizira Hrvate izvan Republike Hrvatske u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Željezanske biskupija te udruge ‘Hrvat S.A.M.’. Sutra i prekosutra se održava skup u kojem sudjeluje Institut Ivo Pilar i druge institucije pod nazivom ‘Domovina i dijaspora’. Nikada se, koliko ja znam, nije dogodilo da se u istome tjednu održavaju tri skupa koja se bave Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Hvala Bogu da je tako“, istaknuo je Bošnjak.

Naglasio je i kako Hrvati koji žive u Srbiji postaju svakodnevna tema i u žarištu su interesa te spomenuo rad Vlade Republike Hrvatske koja je donijela odluku o podupiranju strateških projekata Hrvata koji žive u Vojvodini.

Istaknuo je kako vjeruje da ovakvi skupovi pomažu u tome da Hrvati u Vojvodini dobiju onu poziciju koju zaslužuju, odnosno da se osjete kao integrativni dio hrvatskoga naroda. Bošnjak je rekao i kako je važno da Hrvati u Vojvodini ostvare što višu razinu manjinskih prava te da budu snažan i afirmativan dio društva koji će srbijansko društvo vući prema naprijed.

Mi se ne može zadržati na tome da očuvamo ono što je nekada bilo, nego to moramo uklopiti u suvremene forme i dati im suvremeni sadržaj. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske davao je svoju potporu do sada i tako će i nastaviti“, rekao je Bošnjak.

Zahvalio je i Hrvatskom katoličkom sveučilištu na raspisivanju kvota za pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske. Uvodnim govorom prisutnima se obratio i zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš.

Dr. sc. Ivan Tepeš / Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

„Hrvatska matica iseljenika bavi se trima kategorijama Hrvata izvan Hrvatske: hrvatsko iseljeništvo, Hrvati kao nacionalna manjina u državama okruženja Republike Hrvatske te Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Ono što je nama kao instituciji bitno je da smo svakodnevno u kontaktu s Hrvatima izvan Hrvatske“, naglasio je Tepeš.

Istaknuo je i kako ovim skupom Hrvatsko katoličko sveučilište omogućava da ostane pisana riječ o ovoj tematici, naglasivši kako su izvori potrebni kako bi se održao identitet Hrvata izvan Hrvatske.

„Bitno je da se organizira što više ovakvih skupova. Drago mi je da su danas ovdje prisutne sve institucije koje se bave ovom tematikom. Nadam se da ćemo se uključiti u suradnju s Hrvatskim katoličkim sveučilištem te se nadam što boljim i vidljivijim rezultatima s ovoga skupa kako bi ti rezultati bili jednako jaki argumenti za održavanje identiteta Hrvata u Vojvodini“, zaključio je Tepeš.

Prisutnima se obratio i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Stanovita ganutost me svladala što sam ovdje s vama jer je ovo djelatno priznanje za napore koje mi činimo usprkos svemu u području znanosti i kulturnih praksi u Vojvodini“, istaknuo je Žigmanov.

Naglasio je kako su Hrvati u Vojvodini dugostoljetno stanovništvo s bogatom baštinom o kojoj se još uvijek malo zna što je, kako je istaknuo, posljedica određene zanemarenosti svega hrvatskoga gdje god ono bilo.
Žigmanov je istaknuo i kako mu je drago što je dio ovoga skupa jer se upravo ta zanemarenost na najbolji mogući način ukida organizacijom i sudjelovanjem na ovakvim događajima.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov

„Mali je broj projekata koje financira Republika Hrvatska, a koji se sustavno bave poviješću hrvatskih zajednica izvan Hrvatske“, istaknuo je te nadodao da postoji potreba za institucionalnom suradnjom.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov

„Uz ovu suradnju s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, potpisali smo suradnju i s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te s Hrvatskim institutom za povijest“, istaknuo je Žigmanov.

Žigmanov je rekao i kako je u njihovom radu nužna naslonjenost na hrvatski znanstveni proces te kako se nada da će u budućnosti doći do produbljenja praksi zajedničkog financiranja i organiziranja ovakvih skupova.

„Bez širenja se nećemo moći održati i dati odgovore na sve izazove s kojima se suočavamo. Bili bismo sretni kada bi cjelokupna struktura vlasti u Hrvatskoj dala cjelovitu podršku praćenu djelatnom zauzetošću“, zaključio je Žigmanov.

Nakon uvodnih govora uslijedio je prvi dio skupa koji je bio podijeljen u četiri sesije izlaganja s temama Demografske promjene, manjinska prava i kulturna djelatnost, Nacionalni i kulturni identitet Hrvata u Vojvodini, Sastavnice identiteta Hrvata u Vojvodini te Osobe, mjesta i simboli. Drugi dio skupa održat će se u petak 11. listopada u Subotici.