Nakon zajedničke molitve docentica Smoljo-Dobrovoljski počela je predavanje zanimljivim podatkom da je papa Franjo kao mladi svećenik posjećivao psihoanalitičarku koja mu je pomogla nositi se s anksioznošću i strahovima. Pomogla mu je pronaći sebe i naučiti kako kontrolirati svoju tjeskobu te izbjeći naglo donošenje odluka. Jedna od metoda koju je koristio jest slušanje Bacha. Dr. Smoljo-Dobrovoljski dodala je da je znanstveno dokazano da slušanje klasične glazbe pomaže i u otklanjanju depresije, te smanjuje hormone povezane sa stresom, kao što je kortizol. Papa Franjo je također objasnio “da bi bilo opasno i štetno kad bi odluke donosio u stanju anksioznosti. Isto vrijedi i za tugu prouzrokovanu nemogućnošću rješenja nekog problema.”

Predavačica je dalje objasnila koliko je afektivna zrelost važan motor psihičkog razvoja i ponašanja osobe i koliko pomaže u orijentiranju vlastitog bića prema ostvarenju izabranih ciljeva. Pri tome je napomenula da ako osoba ostaje nezrela u ovom području, afektivni aspekti teže ometanju slobode darivanja sebe na putu kršćanske ljubavi. Naglasila je i da je varljivo vjerovati da integrirana osoba ne smije osjećati unutarnju napetost ili napor u upravljanju vlastitom afektivnošću, te iako je čovjek sposoban otvoriti se i doživjeti puninu ljubavi, postoji i stalno iskušenje zatvaranja u ograničeni horizont prepun malih osobnih zadovoljstava i egoizama.

Afekt je upleten u tkanje svake odluke, objasnila je te dodala da je emocionalno zdravlje zapravo suočavanje sa stvarnošću pod svaku cijenu, dok je duhovno zdravlje hoditi s Bogom u suočavanju sa stvarnošću.

Također je upozorila da su osobe opasne za sebe i druge ako ih u životu vode emocije jer emocije trebaju biti filtrirane i vođene razumom i vrijednostima.

Dr. Smoljo-Dobrovoljski zatim je navela koji su zaštitni čimbenici nutarnje stabilnosti prezbitera u pastoralu. To je, prije svega, osobna molitva i to ona koja traje najmanje jedan sat i više, jer su istraživanja pokazala da su tek u tom slučaju pojedinci manje emocionalno iscrpljeni, manje depresivni, bolje se nose sa stresom, manje pretili, manje se osjećaju usamljeno, imaju nutarnji mir, sretniji su kao svećenici i osjećaju jaču povezanost s Bogom. Sljedeći zaštitni čimbenik je duhovno vodstvo. Ono jača mentalno i duhovno zdravlje, utječe na jačanje slike o sebi, pomaže smanjenju tjeskobe i raznih oblika stresa. Zajedništvo je jedan važan čimbenik nutarnje stabilnosti prezbitera, te se preporučuju redovni zajednički susreti, zajednička hodočašća, izabiranje jednog sveca kojeg osoba nasljeduje kao i povezanost s vlastitom obitelji i obiteljima u župi kako bi kao svećenici bili što bliži životima, izazovima, teškoćama, svakodnevici ljudi zbog kojih jesu Bogu posvećene osobe. I konačno, zaštitni čimbenike je promjena životnih navika, a ona uključuje zdravu i redovitu prehranu, izbjegavanje nikotina, alkohola i drugih stimulansa, bavljenje fizičkom aktivnošću ali opet umjereno, važno je i opuštanje uz dovoljan san, te je vrlo važno naučiti postaviti granice, raspodijeliti posao ako osoba osjeća da ga ima previše i tražiti podršku bližnjih kroz stvaranje osjećaja zajedništva.

Docentica Smoljo-Dobrovoljski je na kraju poručila kako je vrlo bitno znati i htjeti potražiti pomoć i otvoriti se, kao što je to činio papa Franjo u početku svog svećeničkog hoda.

Nakon predavanja koje je bilo potkrijepljeno s puno primjera iz dugogodišnjeg rada predavačice sa svećenicima i Bogu posvećenim osobama, uslijedilo je iznošenje dojmova i postavljanje pitanja, a susret je završio zajedničkim ručkom u Biskupijskom sjemeništu.

Dan ranije dr. Smoljo-Dobrovoljski je održala predavanje za javnost „Obnoviteljska snaga suosjećanja i praštanja u obiteljskim odnosima”.

18. Tjedan psihologije u Hrvatskoj se ove godine obilježava od 17. do 23. veljače pod nazivom “Čuvajmo mentalno zdravlje”.

Silvia Sokal Gojavić/Obiteljsko savjetovalište Dubrovačke biskupije