Zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva u Ninu
FOTO: Ines Grbić // Zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva u Ninu
Nin (IKA)
Zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva svečano je proslavljena u ponedjeljak 18. svibnja u Ninu, središnjem marijanskom svetištu Zadarske nadbiskupije i jednom od najstarijih Gospinih svetišta u Hrvatskoj. Večernje koncelebrirano slavlje na Višeslavovu trgu u središtu Nina predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Tisuće hodočasnika svih generacija iz cijele Zadarske nadbiskupije, među kojima i mnogi roditelji s djecom, tijekom dana u Ninu bili su ohrabrujući znak ponovno oživljenoga zajedništva Crkve u slavlju euharistije. Misno slavlje počelo je procesijom nadbiskupa i deset svećenika koncelebranata s kipom Gospe od Zečeva iz župne crkve do vanjskoga oltara koji se nalazio ispred kipa Grgura Ninskog koji je bio obložen, a na njemu se nalazio križ s korpusom Raspetoga. Nadbiskup Puljić potaknuo je na zahvalnost Gospi za sva njena djela i zaštitu koje je pružila ljudima u osobnim životima i tijekom stoljeća u narodnoj povijesti Hrvata.
„U prvoj jeruzalemskoj zajednici Isusovih apostola posebno mjesto zauzima Marija, majka Isusova“, istaknuo je mons. Puljić. Navještaj Božje riječi iz Djela Apostolskih opisao je kako „nakon Isusove smrti mala skupina njegovih sljedbenika tvrdi da je Isus uskrsnuo. Međusobno se nazivaju braćom, među njima vladaju sklad, ljubav i povezanost“. Četiri događaja spasenja koji utemeljuju njihovu vjeru su „Posljednja večera na kojoj je Isus pod prilikama kruha i vina uprisutnio svoju smrt i uskrsnuće i s učenicima sklopio novi savez. Drugi događaj je njegovo uskrsnuće, najveće čudo povijesti kojim je potvrdio svoje božansko poslanje. Treći događaj je njegovo slavno uzašašće na nebo. Četvrti događaj je Pedesetnica kad je poslao obećanoga Duha i najavio novo doba, a zajednica Isusove braće postala nova stvarnost – Crkva kao početak Božjeg kraljevstva. Sve to zbilo se u Jeruzalemu koji ima veliku važnost za Židove i za kršćane. Jer u tom svetom gradu dovršilo se djelo spasenja, rodila se Crkva i počelo širenje Radosne vijesti“, rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je istaknuo da vjernici rado slave „Marijine svetkovine koje im donose milinu, radost i utjehu zbog molitvenog ozračja koje tamo vlada. I mi smo kao pobožni hodočasnici došli zahvaliti našoj Gospi od Zečeva za sve što je činila Zadarskoj nadbiskupiji i narodu u njegovoj dugoj povijesti“ rekao je mons. Puljić, u zahvalnosti „za svjetlo dobrote koje nam je preko Marije zasjalo u svijetlim likovima tolikih žena i majki“. Potaknuo je na molitvu za obitelji, da očevi i majke budu dostojni roditeljskog poziva te da „budemo ispunjeni strahopoštovanjem pred Bogom, pred životom i pred vječnošću. Neka nas Marija ispuni strahopoštovanjem pred Bogom Stvoriteljem, Otkupiteljem, Bogom koji nam želi dobro – s kojim trebamo graditi našu domovinu i izgrađivati našu budućnost. Mariju nazivamo majkom našom jer ona majčinski osjeća dramu borbe dobra i zla, svjetla i tame, podržava naše molitve i naše pouzdanje. Ona je početak boljeg svijeta koji želimo graditi s njenim Sinom Isusom Kristom“ rekao je nadbiskup Puljić.
Ovogodišnja svetkovina Gospa od Zečeva podudara se sa spomenom stote obljetnice rođenja sv. Ivana Pavla II., pa je nadbiskup govorio o tom Velikom papi „koji je bio osobiti štovatelj Blažene Djevice Marije. U svoj papinski grb upisao je u donjem desnom dijelu veliko slovo ‘M’, kao inicijale Marijinog imena s latinskim izrazom ‘Totus Tuus’ – Sav sam tvoj, Marijo“.
Nadbiskup je podsjetio na potresni događaj atentata na papu Ivana Pavla II. koji je bio 13. svibnja 1981., na blagdan Gospe Fatimske. Taj je događaj „šokirao čitav svijet. Stoga su rimski novinari taj planirani atentat nazvali ‘zločinom stoljeća’. Papa je preživio tešku pucnjavu tri metka koji su ga pogodili. Sjećajući se kasnije toga dana, izjavio je da je ‘jedna ruka pucala, a druga metke vodila’. Kao osobiti štovatelj Marije, bio je duboko uvjeren da je Gospa Fatimska bdjela nad njegovim životom. Bio je jako ranjen. Jedva je preživio. Četvrti metak ga nije pogodio, ranio je druge dvije osobe. Ali je bio uvjeren da je onaj četvrti metak ta ‘nevidljiva ruka vodila’. Zato je taj metak odnio i darovao ga Fatimskom svetištu, za krunu Gospina kipa“, rekao je nadbiskup Puljić.
Podsjetio je kako se Papa, u nedjelju nakon atentata, četiri dana poslije atentata kad se probudio poslije teških i zahtjevnih operacija, 17. svibnja 1981., na Trgu Sv. Petra okupljenim vjernicima obratio riječima: „Znam kako ste ovih dana, posebice u ovu uru molitve Kraljice neba, sjedinjeni sa mnom. Vrlo sam dirnut pa vam zahvaljujem na molitvama i sve vas blagoslivljam. Posebice sam blizu dvjema osobama koje su sa mnom ranjene te se molim za brata koji me ranio i kojem iskreno opraštam. Sjedinjen s Kristom, Svećenikom – Žrtvom, prinosim svoje muke na dar Crkvi i svijetu. A tebi Marijo ponavljam: Totus tuus sum – Sav sam Tvoj, Marijo!“
„Tu se vidi koliko je Papa bio predan žrtvovati sebe do kraja. Izrekao je Isusove riječi kada je bio razapet na križu između neba i zemlje, ali moli ‘Oprosti im Oče, ne znaju što čine’. Tako i Papa, kaže, „Molim za brata koji me ranio i kojemu iskreno opraštam“. Nekoliko godina kasnije pošao je njemu i u zatvor, još jednom mu reći ‘Oprostio sam ti’. Veliki uistinu ostaju velikima i u najtežim trenutcima života“, poručio je mons. Puljić, zaključivši: „Hvala Ti, sv. Ivane Pavle II., što si svojim javnim nastupima, živom vjerom te žarkom i dubokom molitvom pokazao kako voljeti ljude i kako se odano Bogu moliti. Hvala ti i na herojskom činu oproštenja ‘bratu koji te ranio’. Hvala i Tebi, Gospo i odvjetnice naša, što si imala ovako divnog štovatelja kojega je Krist pozvao i predao mu ključeve svetoga Petra. Takvo ponašanje on je naučio u školi Isusa Krista koji nam je na Kalvariji predao tebe da budeš Majka naša i Majka Crkve. Pomozi nam, zagovornice naša, otkrivati ljepotu molitve i sakramentalnog života. Nauči nas živjeti s Bogom i moliti za potrebe Crkve i svijeta. Gospe od Zečeva, moli za nas“.
U pozdravnoj riječi na početku mise ninski župnik i dekan don Božo Barišić rekao je: „U ninskom svetištu više od 500 godina vjerni puk u Mariji traži i nalazi zagovornicu i pomoć pred licem Svevišnjega. Molimo Mariju da bdije nad našim životima, da nam Gospodin podari po njenom zagovoru zdravlje duše i tijela. Veličajmo zajedno Gospodina, jer On uvijek iznova čini velika djela onima koji vjerom i srcem prihvaćaju njegovu riječ, kao Marija“.
Nakon mise Gospin kip je u procesiji nadbiskupa i svećenika vraćen u župnu crkvu gdje je puk u osobnim molitvama i zahvalama Majci Božjoj iskazivao štovanje. Vjernici su obavljali zavjet oko čudotvornog Gospina kipa koji je bio izložen iznad glavnog oltara u župnoj crkvi Sv. Anselma.