U središtu njegova predavanja bilo je sedmo poglavlje enciklike Fratelli tutti. U enciklici, podsjetio je predavač, Papa ističe zajednički život pod vidom svih ljudi, sveopće bratstvo o čemu Papa puno govori u svojoj Poruci za Svjetski dan mira 2021. Ponovio je u tome smislu kako to bratstvo obuhvaća sve ljude, nitko nije iz toga izuzet.

U nastavku je govorio o mirovnom procesu istaknuvši kako postoje dvije vrste ljudi: oni koji zaobilaze i oni koji skrbe. Žrtve sukoba su posebno izložene tome da postanu oni koji zaobilaze i odbacuju. Govoreći o sukobima rekao je da su oni nezaobilazni, bit će, naime, uvijek onih koji će se nametati silom.

U vezi s tim zauzimanje ispravnog stava je etičke, a ne tehničke naravi. Nije dovoljno reformirati postojeće ili izgraditi nove sustave i pravila. Sukobe treba prepoznati kao pozive na izgradnju boljeg društva, pretvarati ih u kariku lanca mirovnog procesa. Sukobi su prostori u kojima se postiže pomirenje, pobjeđuje ih se dijalogom i transparentnim, iskrenim i strpljivim pregovorima.

Izgradnja mira zahtijeva da se poštuje četiri načela koja ističe Papa u svojoj apostolskoj pobudnici Radost evanđelja: vrijeme je važnije od prostora, jedinstvo prevladava nad sukobom, stvarnost je važnija od ideje, cjelina je veća od dijela.

Mirovni proces je obilježen trajnošću, ima početnu ali ne i krajnju točku. Važnije ga je pokrenuti nego li očekivati mir kao rezultat. Nema za cilj vraćanje u razdoblje prije sukoba, već pokretanje procesa zajedničkog traganja za jedinstvom na višoj razini te da se postigne rješenje od kojeg će svi imati koristi. Nije svodiv na odluke i sporazume te nametnut, već je izričaj slobode, ljubavi, strpljivosti, trajne predanosti. Subjekti mirovnog procesa su žrtve kao pokretači procesa, zatim agresori, te svi koji se nalaze na rubu društva. Sredstva kojima se mir postiže su istina, pravda i milosrđe. Etape mirovnog procesa nisu isključivo susljedne, napomenuo je predavač.

Mirovni proces mora biti utemeljen na ljubavi i svijesti da smo svi braća istoga Oca i ne smije uključivati osvetu i uklanjanje drugoga. To je početak novog susreta jer sukobljene strane moraju sjesti i razgovarati, a taj novi susret mora biti utemeljen na utvrđivanju i prihvaćanju istine o sukobu.

Uspostava pravde, rekao je u nastavku svoga predavanja mr. sc. Igor Jakobfi, mora biti utemeljena na istini, ljubavi i oprostu. Ne uključuje kaznu kao lijek i treba biti shvaćena kao poštivanje žrtava, sprječavanje novih zločina, ozdravljenje agresora, zaštita i izgradnja općeg dobra. Bez oprosta nema pravde, istaknuo je, a oprost mora biti slobodan i iskren izraz milosrđa. Ne smije uključivati zaborav, ne smije biti zahtjevan. Treba oprostiti i onima koji se ne kaju i ne traže oprost jer je to izraz milosrđa, odražava naime neizmjerno Božje praštanje.

Opće dobro posljednja je etapa toga procesa. Ono mora biti izričaj ljubavi prema svome društvu tako da društvo bude pobjednik. Mora također biti plod uključenosti svih tako da svaki pojedinac može pridonijeti izgradnji općeg dobra.

U završnom dijelu svoga predavanja mr. sc. Jakobfi govorio je o nekim područjima aktualnog sukoba u hrvatskom društvu: zdravstvenog, radno-gospodarskog, obrazovnog, povijesnog, političkog, regionalnog i međunarodnog te vjerskog.

Na kraju je govorio o mogućnostima doprinosa Crkve u pokretanju mirovnog procesa u hrvatskom društvu na razini Hrvatske biskupske konferencije, zatim biskupije, župa te vjerskih udruženja.

Simpozij je zaključi organizator, pročelnik Centra za socijalni nauk prof. dr. Stjepan Baloban. Istaknuo je kako je to bio zanimljiv i koristan simpozij te je zahvalio svima koji su pratili prijepodnevna i popodnevna predavanja bilo u dvorani Vijenac bilo online putem Zoom platforme ili Youtubea. Zahvalio je svim predavačima, svima koji su omogućili održavanja skupa posebno Hrvatskoj biskupskoj konferenciji koja je osigurala financijska sredstva te predsjedniku Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću. Zahvalio je nadalje Hrvatskoj katoličkoj mreži na medijskom praćenju i što je osigurala tehničku podršku da se skup može pratiti i izravno putem interneta. Zahvalio je i svojim najbližim suradnicima iz Centra za socijalni nauk, kao i medijima, vjerskom programu Hrvatske radiotelevizije, Laudato televiziji, Glasu Koncila, Kani… Zahvalu je uputio i ravnatelju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta dr. Jakovu Rađi, a na kraju se zahvalio dragom Bogu te izmolio Ekumensku kršćansku molitvu kojom se zaključuje enciklika Fratelli tutti.