Tijekom devetnice u katedralu su hodočastili vjernici iz svih dvanaest dekanata Zadarske nadbiskupije predvođeni svojim župnicima. Svakoga dana u katedrali su slavljene mise u 18 sati, na početku koje je hodočasnike pozdravljao i sa životom te ranokršćanske mučenice iz 4. st. vjernike ukratko upoznao katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić.

Na kraju misa u devetnici don Josip je predvodio posvetnu molitvi sv. Stošiji, moleći njen zagovor za razne potrebe. Potaknuo je puk da nasljeduje sv. Stošiju u njenim krepostima neustrašivog svjedočenja za Krista što je ta Rimljanka rodom platila i pogubljenjem vlastitog života, kada je na Božić 304. g. spaljena na lomači u Sirmijumu, današnjoj Srijemskoj Mitrovici.

U devetnici se molilo za ustrajnost i svjedočanstvo vjere u Krista i vjernost Katoličkoj Crkvi, za crkvene pastire, papu, sve biskupe i svećenike; za vjernost dužnostima u svakodnevnom životu i radu, za djecu, mladež, očeve i majke, za obitelji da budu istinsko ognjište života, za svetost u braku, za sve ljude u gradu Zadru, bez obzira na njihovu vjersku i narodnu pripadnost, za cijelu Zadarsku nadbiskupiju, za sjemeništarce i bogoslove, muška i ženska duhovna zvanja te za zaštitu svih ljudi i Katoličke Crkve u cijelom svijetu od raznih zala.

Tijekom devetnice, zadarska zaštitnica pozdravljana je i svečanim pjevanjem Himna sv. Stošiji na početku i na kraju mise, a dolazak hodočasnika u katedralu, među kojima su neki u prvostolnicu ulazili putem pjevajući crkvene pjesme i noseći crkvene i župne barjake, sve su dane tijekom devetnice najavu mise svečano pozdravljala i zvona katedrale Sv. Stošije koja među svojim melodijama imaju i prepoznatljive tonove drevnog Himna sv. Stošiji omiljenog zadarskom puku.

Svake godine zadarski nadbiskup odredi okvir teme propovijedi tijekom devetnice, s obzirom na pastoralni program na kojem je naglasak određene godine. Budući da se ove godine obilježava 40. obljetnica Branimirove godine (1979.-2019.) proslavljene u Ninu u Zadarskoj nadbiskupiji, mons. Želimir Puljić odlučio je da propovijedi obrade razne aspekte toga povijesnog događaja za hrvatski narod i Crkvu u Hrvata, jer su te poruke aktualne i za sadašnji trenutak, a vode izvršenju zavjeta iz Nina 1979. g. ‘Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi svetu misu’.

U ponedjeljak 7. siječnja u katedralu su hodočastili vjernici iz dva gradska dekanata, Zadar Istok i Zadar Zapad. Uz proslavu 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, podsjetilo se na povijesni susret hrvatskih hodočasnika s papom Ivanom Pavlom II. u Rimu 1979. g. Za događanja u tom razdoblju tada se govorilo ‘Od Rima do Nina’, jer se na oba ta mjesta, u Rimu kao središtu Katoličke Crkve i u Ninu kao kolijevci hrvatske crkvenosti i državnosti proslavilo 13 stoljeća kršćanstva i 1100 godina vjernosti Hrvata Svetoj Stolici, od hrvatskog kneza Branimira i ninskog biskupa Teodozija do najnovijih dana, u spomen na blagoslov pape Ivana VIII. cijelom hrvatskom narodu na Uzašašće 879. g. Taj se datum 7. lipnja smatra prvim službenim priznanjem hrvatske države i danas se slavi kao Dan hrvatske diplomacije.

U utorak 8. siječnja hodočastili su vjernici iz Biogradskoga dekanata, kada se podsjetilo na misno slavlje na hodočašću hrvatskog naroda u Rim 30. travnja 1979. g. u bazilici Sv. Petra, s naglaskom  na tadašnju propovijed pape Ivana Pala II. koju je u cijelosti održao na hrvatskom jeziku. Papa se tada obratio hrvatskom narodu s umiljatim riječima punima poštovanja i ljubavi, rekavši u pozdravu: ‘Dragi moji Hrvati, papa vas voli, papa vas grli i papa vas blagoslivlje’.

Ostala je zapažena i zapamćena i propovijed koju je u to vrijeme održao don Živko Kustić; spontano je govorio narodu koji je s oduševljenjem prihvatio taj njegov govor gdje je u 15-ak minuta blagopokojni don Živko obuhvatio cjelokupnu povijest hrvatskog naroda i naše povijesne veze sa Svetom Stolicom.

U srijedu 9. siječnja hodočastili su vjernici Benkovačkoga i Zemuničkoga dekanata. Govorilo se o sadržaju koji je blagopokojni zadarski nadbiskup Marijan Oblak govorio u katedrali Sv. Stošije kada se večer uoči povijesnog susreta Branimirove godine, gdje se na lokaciji Grgur u Ninu okupilo 250.000 Hrvata iz domovine i svijeta, 1. rujna u katedraliSsv. Stošije organizirala sadržajno bogata Svečana akademija. Tada je predstavljen recital Vjera roda moga čiji je autor blagopokojni crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić.

U četvrtak 10. siječnja hodočastili su vjernici Novigradskoga i Ražanačkoga dekanata, kada se govorilo o molitvenom bdjenju u Ninu za Branimirovu godinu. Na tu je proslavu kao izaslanik pape Ivana Pavla II. došao kardinal Franjo Šeper, a sudjelovao je i poljski kardinal Macharski kao još jedna poveznica između Hrvata i poljskoga pape.

U petak 11. siječnja hodočastili su vjernici Ninskoga i Paškoga dekanata, a tema je bila ‘Nismo silom pokršteni’. Razmatrala se poruka sluge Božjega kardinala Franje Kuharića upućene na proslavi Branimirove godine, kada je u svojoj zaključnoj riječi kardinal Kuharić govorio o prepoznatljivom zavjetnom Branimirovu križu i potaknuo da se hrvatske katoličke obitelji trebaju prepoznavati po onome što su primili od naših vjernih otaca, a to su zajednička obiteljska dnevna molitva i slavljenje nedjeljne svete mise. U subotu 12. siječnja hodočastili su vjernici tri otočka dekanata: Dugootočki, Silbansko-Ugljanski i Pašmanski dekanat. Posljednjega dana Devetnice na blagdan Krštenja Gospodinova, 13. siječnja, misu u katedrali predvodio je nadbiskup Puljić.

Puk je tijekom devetnice intenzivnije pohodio zadarsku prvostolnicu i utjecao se Stošijinom zagovoru pred sarkofagom sv. Stošije u pokrajnjoj lađi katedrale, gdje se od 9. st. nalaze moći sv. Stošije koje je zadarski biskup Donat, koji je dao sagraditi sarkofag za Stošijine moći, dobio 810. g. iz Carigrada kao dar za njegovo posredovanje mira između Bizanta i Franačkog carstva.