Među njima su Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod, odnosno Područni ured Zavoda za socijalnu skrb – Slavonski Brod, Županijska služba za udomiteljstvo Brodsko-posavske županije te župe slavonskobrodskih dekanata.

Ciljevi projekta bili su pružiti podršku udomiteljskim obiteljima – i onima koje udomljuju djecu, i onima koje skrbe o odraslim osobama. Osim toga, kroz promocije, edukacije i pripreme novih udomitelja cilj je bio povećati kapacitete usluga smještaja u udomiteljstvu za djecu i odrasle. Skup je održan kao izraz zahvale svim udomiteljima, stručnim suradnicima i partnerima, ali i s namjerom da se predstave ukupna iskustva, rezultati i izazovi koji prate uslugu udomiteljstva.

Susret je započeo molitvom, nakon čega su pozdravne riječi uputili izv. prof. dr. sc. Josip Bošnjaković, voditelj Savjetovališta, te đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Govoreći o važnosti suradnje između Crkve i društvenih institucija, nadbiskup je istaknuo kako Crkva treba i želi biti otvorena svim inicijativama koje promiču dostojanstvo osobe i obitelji. Naglasio je da su projekti poput ovoga primjer uspješne povezanosti pastoralne i socijalne dimenzije Crkve, koji donose stvarne promjene u životima ljudi. Zahvalio je svima koji su kroz godine ostali vjerni tom poslanju, osobito djelatnicima Savjetovališta koji svoj rad temelje na spoju vjere, stručnosti i ljudske blizine. Zaključno, nadbiskup Hranić zahvalio je udomiteljima koji, kako je rekao, svakodnevno pokazuju da ljubav ne poznaje granice, te poručio da će Nadbiskupija i dalje pružati podršku radu Savjetovališta i projektima koji doprinose osnaživanju obitelji i zajednice.

Skupu je nazočila i zamjenica gradonačelnika Slavonskog Broda Marina Martić Puača, koja je istaknula važnost suradnje grada i crkvenih institucija u podršci udomiteljstvu i lokalnoj zajednici.

Stručna predavanja održale su tri ugledne gošće iz područja socijalnog rada. Prof. dr. sc. Maja Laklija sa Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu govorila je o otpornosti udomiteljskih obitelji, naglasivši važnost dijaloga između sustava i obitelji. Njezina istraživanja pokazuju kako otpornost udomitelja značajno doprinosi kvaliteti udomiteljskog procesa.

Doc. dr. sc. Anita Barišić s Pravnog fakulteta u Osijeku predstavila je rezultate vlastitog istraživanja o stresorima i teškoćama u radu udomiteljica za djecu, uz konkretne smjernice za psihosocijalnu podršku.

Na kraju je izv. prof. dr. sc. Anita Begić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru putem Zooma prikazala stanje i perspektive udomiteljstva u Bosni i Hercegovini, koje je kao oblik socijalne skrbi relativno mlad segment, prisutan od 2017. godine. Posebno se osvrnula na povijesni primjer fra Didaka, koji je u vrijeme velike potrebe poslao brojne hercegovačke djece u Slavoniju, kako bi im se omogućio bolji život.

Slijedio je prikaz suradnje i aktivnosti projekta te predstavljanje rezultata rada Županijske službe za udomiteljstvo Brodsko-posavske županije, koje su izložile Sanja Poljak-Tolić, upraviteljica, i Marinela Smolčić, socijalna radnica. Upraviteljica Poljak-Tolić istaknula je kako na području županije trenutačno djeluje 137 udomiteljskih obitelji za djecu i odrasle te da je projekt dao značajan poticaj njihovu osnaživanju. Prema izvješćima i evaluacijama, udomitelji su naglasili da se, zahvaljujući projektu, osjećaju osnaženo, kompetentnije i povezanije s ostalim udomiteljima, s većim samopouzdanjem u suočavanju s izazovima. Tijekom trajanja projekta odobreno je deset novih udomiteljskih dozvola te je zabilježen porast interesa za udomiteljstvo, što potvrđuje da je osobno svjedočanstvo postojećih i zadovoljnih udomitelja učinkovitije od klasičnih promidžbenih kampanja.

Osim stručnih izlaganja, u programu su sudjelovali i članovi stručnog tima Savjetovališta: Željka Horvat, Elizabeta Matuzović, Ivana Stvorić i Snježana Birtić. Podijelili su kratke osvrte na radionice, supervizije, edukacije i druge pristupe u radu s udomiteljima i udomljenima. Među njima je govorila i Katarina Bionda, zadužena za medijsku promociju projekta putem Facebook stranice „Udomi i ostavi trag ljubavi“.

Svoja iskustva podijelio je i bivši koordinator projekta Zvonimir Vidović, koji je predstavio slogan „Udomi i ostavi trag ljubavi“, koji je sam osmislio kao simbol trajne ljubavi i tragova koje udomitelji ostavljaju u životima drugih.

Središnji dio susreta činila su svjedočanstva udomiteljica Dragice Kovačević, Tine Vidović i Jelene Gardaš, koje su s toplinom i iskrenošću podijelile svoje životne priče, istaknuvši da je udomiteljstvo čin ljubavi i zajedništva, ali i poziv koji sa sobom nosi svakodnevnu brigu i veliku radost – radost stvaranja doma i osjećaja pripadnosti. Njihove su priče podsjetile prisutne da je svaki dom koji se otvori potrebitima već sam po sebi čin ljubavi, a da se tragovi te ljubavi prenose i nasljeđuju kroz generacije.

Gđa Kovačević poručila je članovima projektnog tima:

„Kroz vaša predavanja učili smo ne samo o udomiteljstvu, nego i o životu, ljubavi, strpljenju i razumijevanju. Pokazali ste koliko je važno vidjeti dijete. Osjetili smo da i najmanji čin dobrote ostavlja trag koji utječe na život – kako naš, tako i na živote naših korisnika.“

Katarina Bojšić, udomiteljica i predsjednica Saveza udomitelja Republike Hrvatske, osvrnula se na važnost umrežavanja i međusobne podrške udomitelja kroz udruge i saveze. Naglasila je kako suradnja i razmjena iskustava među udomiteljima jačaju njihovu otpornost i osjećaj zajedništva te pridonose većoj vidljivosti i prepoznatljivosti udomiteljstva u društvu.

U nastavku je članica projektnog tima Suzana Matošević održala izlaganje „Put jednog projekta“. Istaknula je da su fleksibilnost i prilagodba vanjskim okolnostima – osobito pandemiji bolesti COVID-19 i promjenama u sustavu socijalne skrbi – bile ključne za provedbu i kontinuitet projekta kroz pet godina, kao i podrška donatora Renovabis u zahtjevima i prilagodbama.

Posebno je predstavljen tiskani primjerak molitvenika „Puna je zemlja dobrote Gospodnje“ (Ps 33,5) – Mala zbirka molitava udomiteljske ljubavi. Teološku lekturu molitvenika obavio je dr. sc. Zvonko Pažin, završnu lekturu mons. mr. Ivan Ćurić, pomoćni biskup, a jezičnu prof. Mirela Mrvelj.

Na skupu je zaključeno da petogodišnje razdoblje projekta predstavlja tek početak te da je cilj nastaviti razvijati mrežu podrške udomiteljima, jačati njihove kapacitete i stvarati prostor u kojem svaki udomljeni čovjek može pronaći ne samo smještaj, nego i obitelj, prihvaćanje i ljubav.

Skupu su nazočili brojni predstavnici ustanova, institucija i udruga s područja zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške, jer tema udomiteljstva nadilazi isključivo socijalni segment i ulazi u širi kontekst brige za čovjeka.

Na kraju skupa dr. Bošnjaković još je jednom izrazio zahvalnost svima koji su sudjelovali, nakon čega su svi zajedno izmolili Zajedničku molitvu zahvalnosti iz spomenute zbirke.

U popodnevnom programu organizatori su predstavili projektne aktivnosti i rezultate volonterima iz Ekonomsko-birotehničke škole i Klasične gimnazije Slavonski Brod, koji su sudjelovali u akciji „72 sata bez kompromisa“ te uređivali Vrt arkanđela Rafaela. U tom su dijelu sudjelovali i volonteri Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ iz Sarajeva i Odžaka (BiH), pod vodstvom Amande Đogaš, voditeljice regionalnog ureda, što dodatno potvrđuje kako je projekt potaknuo razvoj žive mreže suradnje i služenja u zajednici.