Zborovi Dubrovačke biskupije na korizmenoj duhovnoj obnovi

Duhovnu obnovu predvodio je dr. sc. fra Domagoj Volarević, profesor liturgike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu koji je govorio o temi „Otajstvo i mistagogija korizmenog vremena“. Euharistijsko slavlje predvodio je dubrovački biskup Roko Glasnović.

Profesor Volarević je članove zborova podsjetio na razliku između duha i duše naglasivši kako je ovo za njih duhovna obnova, što znači da će razumski pokušati ući u otajstva o kojima će se govoriti kako bi ojačali svoje unutarnje strukture na kojima onda dalje mogu nadograđivati u svom životu. Kršćanski život vjernika koji su članovi zborova ne može se zaustaviti na jednom satu pjevanja na misi nedjeljom i probama nego se treba pretakati u cijeli život, pojasnio je.

Rekavši kako se otajstvo nikada do kraja ne može proniknuti jer uvijek ostaje onaj neizrecivi dio, ljudima neshvatljiv, predavač je istaknuo kako je Bog čovjeku dao razum da ga pokuša što više razumjeti, a pokušaj tumačenja otajstava naziva se mistagogija.

Predvoditelj duhovne obnove rekao je kako je korizma u pastoralu jako naglašena, a korizma kakvu poznajemo formirala se kroz peto stoljeće poslije Krista te u šestom i sedmom stoljeću postala ovakva. U počecima je trajala tri tjedna, a kasnije četrdeset dana.

Polazeći od Konstitucije Drugog vatikanskog sabora o svetoj liturgiji „Sacrosanctum Concilium“ (Sveti Koncil) profesor Volarević je istaknuo dvostruki značaj korizmenog vremena: krsni i pokornički. „To doba, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slušaju Božju riječ i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva“, piše u dokumentu (SC 109). Predavač je primijetio kako je ovaj krsni značaj korizme možda manje poznat vjernicima. U počecima Crkve krstili su se odrasli ljudi, podsjetio je. Oni su morali proći razdoblje priprave, a period od četrdeset dana pred Uskrs bio je obilježen intenzivnijom molitvom i pokorom radi primanja sakramenata kršćanske inicijacije koje se događalo u Vazmenom bdjenju. Tako da je pokora jedan ostatak iz tog intenzivnijeg vremena pripreme odraslih kandidata na krštenje, sakrament koji briše sve grijehe. Pokorništvo se kasnije još više razvilo u Crkvi, pa se s vremenom sva pozornost u korizmi usmjerila na pokoru.

Zatim je predvoditelj obnove Volarević kroz evanđeoske tekstove i ulazne pjesme nedjelja korizmenog vremena objasnio ukupni i posebni smisao tih nedjelja u liturgijskoj godini. Naglasio je kako Semiti pišu životno, pa je i prva Crkva sve objašnjavala životno što treba uočiti jer je različito od grčko-rimskog načina razmišljanja kojeg mi baštinimo. Zaključio je predavanje preporukom da se prvo pristupi razumom kako bi se shvatilo što Crkva uči o nečemu, pa da se onda uključe emocije.

Sve okupljene koji su unatoč kišnom vremenu stigli u Ston i pobožno sudjelovali u programu duhovne obnove, na početku su pozdravili generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan, domaćin susreta stonski dekan i župnik don Bernardo Pleše i članica Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Diana Stanoš. Obraćajući se okupljenim članovima zborova na početku misnog slavlja biskup Glasnović je kazao kako su svi u okrilju sv. Vlaha te zahvalio organizatorima. Skrenuo je pozornost na oprečne stavove farizeja i carinika pred Bogom o čemu je govorilo evanđelja dana te preporučio poniznost i izbjegavanje uspoređivanja s drugima.

Sudionici obnove su također molili križni put i imali mogućnost za ispovijed.