Uz zborovođe iz župa Vrhbosanske i Splitsko-makarske nadbiskupije te župa Šibenske i Mostarsko-duvanjske biskupije na skupu su nazočili provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše i provincijalka Školskih sestara franjevki Krista Kralja s. Andrea Nazlić.

Predavači na seminaru bili su profesor liturgike na KBF-a u Splitu fra Domagoj Volarević i glazbeni pedagog, crkveni skladatelj i dugogodišnji voditelj zborova Župe Gospe od Zdravlja u Splitu fra Stipica Grgat. Na početku seminara, nakon riječi dobrodošlice fra Stipice Grgata, pročelnika za Zlatnu harfu, nazočne je pozdravio provincijal Mrše, a potom pokrajinska povjerenica za Zlatnu harfu s. Nediljka Milanović – Litre.

Predavanje „Glazba u liturgijskom prostoru“ održao je fra Domagoj Volarević. Predavač je naglasio da glavna nit vodilja u raspravama o crkvenoj glazbi treba biti liturgijski prostor i da „moramo biti svjesni da je to prostor bogoslužja“. Istaknuo je da je za ispravan odabir glazbe za ili izvan liturgijskoga prostora potreban osjećaj za sakralno, a preduvjet je znanje da glazba treba biti dio radosnog prinosa hvale, da ljudski glas ulazi u područje svetoga i da glazba mora poticati na molitveni duh. Predavač je rekao da glazba mora biti u službi svetosti, mora poticati na svetost i mora izvirati iz osjećaja svetosti, te je pozvao nazočne da kroz svakodnevnu molitvu pokušaju što više raditi na tom osjećaju.

„Zlatna harfa 35 godina poslije“ bila je tema izlaganja fra Stipice Grgata koji je istaknuo da je glavni cilj izlaganja pojasniti povod nastanka Zlatne harfe. Podsjetio je na povijest i društveni kontekst nastanka duhovne šansone. Istaknuo je da duhovna šansona ne bi bila toliko upitna da nije ušla u misu, i iz nje izgurala pravu liturgijsku glazbu. Naglasio je da je danas toliko loše glazbe u Crkvi; ne zato što je nova, nego zato što silno želi biti popularna i oponašati takozvanu estradu. Zbog toga je šansona postala kamen spoticanja. Podsjetio je kako po koncilskom učenju ništa ne može nadomjestiti gregorijansko pjevanje, vokalnu polifoniju i pučku popijevku. Ustvrdio je da nitko nije protiv lake i zabavne duhovne glazbe, ali takvoj glazbi nije mjesto u liturgiji, a mlade o toj temi treba educirati.

Kao plod nastojanja očuvanja liturgijske glazbe nastala je Zlatna harfa 1984. godine. Samim osnivanjem Zlatna harfa je jasno rekla „ne“ duhovnoj šansoni tj. neliturgijskoj glazbi u misnim slavljima. Ciljevi osnutka Zlatne harfe su: obnova liturgijskog pjevanja, propagiranje naše glazbene baštine, te poticanje suradnje zborovođa i stvaralačkog duha skladatelja.

Predavač je pozvao sve zborovođe da budu jedinstveni u svom radu i da pokušaju više vući za isti konop, jer je problem oko liturgijske glazbe odavno postao gorući. Sudionici seminara su svojim pitanjima, tijekom rasprave, pokazali veliko zanimanje za ovu temu, te su izrazili želju za održavanjem ovakvih skupova i u budućnosti.

Organizatori seminara bili su Vijeće franjevačkih zajednica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te Udruga dječjih župskih zborova Zlatna harfa.