U pozdravnoj riječi rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić je istaknuo: “Nakon pet godina, i u ovim povijesnim okolnostima, slobodno možemo reći da je spomenuta enciklika proročki tekst koji je, vođen snagom Duha Božjega, u papi Franji našao izričaj ne samo opisa stanja u kojem se nalazi naše društvo, nego i dubokog uvida u stanje čovječanstva, s pozivom na obraćenje, na novi odnos s Bogom, s ljudima i, na poseban način, s prirodom.”

A govoreći o važnosti enciklike, rektor Tanjić je upozorio: “Upravo su misli, razmišljanja i stavovi spomenute enciklike nešto što nas poziva na duboko promišljanje i novi pogled na našu stvarnost, na odnos prema svijetu, prirodi i čovječanstvu, prema ekonomiji, pravednosti, prema ljudima koji su na rubu i isključeni, zapravo na cjelovito promišljanje našega društva.”

Sudionike su pozdravili i nacionalna doministra Franjevačkoga svjetovnog reda Suzana Fiorenini, međunarodni vijećnik u Nacionalnom vijeću OFS-a Goran Luketa, predsjednica Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačke mladeži Franjevačkoga svjetovnog reda Ana Matić i predsjednik Znanstvenoga odbora konferencije doc. dr. sc. Zoran Turza s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Plenarno predavanje dr. Brunija

Uvodno predavanje na temu “Laudato si’, ekonomija i COVID 19” na engleskom jeziku održao je prof. dr. sc. Luigino Bruni s LUMSA Sveučilišta u Rimu. Pitajući se o poruci našega vremena ekonomiji, dr. Bruni je rekao da je ovo prva kriza globalizacije i globalnog društva. “Mali virus je iz Kine u kratko vrijeme stigao do svih dijelova svijeta. Globalizacija je realnost, granice zapravo ne postoje, svi smo jedan svijet i jedno društvo. Ovo je vrijeme suradnje i zajedništva. Mi smo u “ratu” protiv virusa koji nas je ujedinio”, naglasio je dr. Bruni i naglasio da je europski odgovor jako važan, jer su milijarde eura usmjerene u oporavak presudne.

“Najjači i najbolji plan za borbu protiv ovoga virusa je znak da ova kriza može postati prilika za novu Europu, Europu solidarnosti i bratstva, a ne samo gospodarski povezanu. Sada može početi novi život Europe ili može propasti. Drugo, ovo je vrijeme za brigu o drugima, posebno za starije.”

Ističući da je briga za druge jako važna u Bibliji, još od Adama kojemu je povjereno brinuti se o zemaljskom vrtu. Kao zanimljivost je dodao da u četvrtom poglavlju Knjige Postanka, kada Bog pita Kaina gdje mu je brat, a Kain odgovara da on nije čuvar svoga brata, Židovi koriste isti glagol i za čuvanje brata i brigu za okoliš.

Dr. Bruni je dodao da se iz ove krize moglo naučiti da je briga za druge važnija od BDP-a, odnosno, “pravedna raspodjela bogatstva puno je važnija od stvaranja bogatstva, jer može se biti bogat i ostati jako ranjiv. U redovitim situacijama bogatstvo pomaže, ali u izvanrednim situacijama važnija je pravedna raspodjela.”

“Usto, ponovno smo otkrili rad i vrijednost rada. U redovitim okolnostima tvrtke maksimiziraju profit, plaće imaju svoju logiku, a novac je pokretač svega. U krizi COVID-19 vidjeli smo što je zapravo tržište. Jako smo brzo otkrili koliko su važna slabije plaćena zanimanja (trgovci, dostavljači, čistači…). Upravo oni su nam omogućili da prođemo kroz krizu, tako da smo otkrili vrijednost “nevidljivih” zanimanja”, zaključio je dr. Bruni, poručivši da svatko mora naučiti umijeće sv. Franje – koristiti se stvorenim, a ne zloupotrebljavati prirodu.

Okvir Konferencije

Papa Franjo je u enciklici “Laudato si’ – O brizi za zajednički dom” 24. svibnja 2015. godine uputio globalan i hitan poziv svim stanovnicima planeta da se ujedine u zaštiti naše zajedničke kuće. Pritom je, na tragu svojih prethodnika, istaknuo kako je briga za okoliš čvrsto povezana s brigom za sve ljude, ponajprije one siromašne i odbačene. Zbog toga njegov govor o zaštiti okoliša, uokviren u sintagmu “cjelovita ekologija”, podrazumijeva pristup socio-okolišnoj krizi koji istovremeno nastoji zaštiti prirodu i oblikovati ekonomiju koja neće iza sebe ostaviti nikoga te ponovno zadobivanje ljudskog dostojanstva onima čije je dostojanstvo narušeno: siromašnima, odbačenima i isključenima. Kako bi nas sve zajedno ohrabrio, uvjerava nas da je to moguće i pokazuje nam primjer – par excellence – svetoga Franje, asiškog siromaška, koji je u svome životu ujedinio jednako brigu za prirodu kao i brigu za najugroženije članove društva.

Pet godina po izlasku enciklike Laudato si’, prilika je da se zajedno zapitamo na koji smo to način odgovorili na hitan poziv pape Franje? Cilj ove znanstvene konferencije jest odgovoriti na pitanje “Gdje smo sada?”, usmjeravajući svoj pogled prema onome što možemo učiniti u budućnosti. Globalna pandemija također može biti prilika da se “cjelovita ekologija” ostvaruje ne samo u životu vjernika, nego i u životima svih onih ljudi kojima je stalo do vraćanja dostojanstva siromasima i do brige za okoliš. Ona nas suočava s pitanjima kao što su: Vidimo li jedni druge u krizi? Mogu li prevladati neki drugi ekonomski modeli kojima maksimizacija profita nije apsolutna norma ponašanja, nego opće dobro? Jesmo li kao vjernici u svojim zajednicama i osobno čuli i odgovorili na Papin apel? Jesmo li spremni mijenjati vlastite obrasce ponašanja kako bismo zaštitili prirodu i siromašne?

Program Konferencije

U prvom panelu o cjelovitoj ekologiji, praksi i energiji sudjelovali su i prof. dr. sc. Fabien Revol s Katoličkog sveučilišta u Lyonu, doc. dr. sc. Andreja Sršen s Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Domagoj Sajter s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i dr. sc. Julije Domac iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske. U drugom panelu s temom “Laudato si’ – Crkva i povezanost”, sudjelovali su doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić i dr. sc. Miriam Mary Brgles s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, voditelj Ureda Ukrajinske Grkokatoličke crkve za ekologiju prof. dr. sc. Volodymyr Scheremeta te doc. dr. sc. Zoran Turza s HKS-a. Program je moderirao dr. sc. Đurica Pardon.