Znanstveni kolokvij o dubrovačkom biskupu dr. Josipu Marčeliću

Kolokvij je održan povodom 95. obljetnice smrti toga najdugovječnijeg dubrovačkog biskupa koji je Dubrovačkom biskupijom upravljao 34 godine, od 1894. do 1928. te je ostavio veliki trag u crkvenom, društvenom i političkom životu dubrovačkog i zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Trinaest stručnih izlagača predstavilo je bogati život i djelovanje toga suutemeljitelja Družbe Kćeri Milosrđa uz čiju je podršku i poticaj bl. Marija Petković osnovala tu izvorno hrvatsku redovničku družbu. Njegova je osobita veličina i proročka odvažnost da je u Mariji Petković prepoznao kapacitete i snagu ljubavi u djelovanja za Boga i čovjeka, sposobnu iznijeti razvoj te Družbe.

Inicirao je organiziranja ljudi u želji da im osigura i bolji materijalni život. Pomagao je najpotrebitijima, a uz osjećaj za socijalne potrebe čovjeka bio je i učena osoba visoke intelektualne naobrazbe. Uredio je dubrovačku katedralu i dao izgraditi više od deset crkava u Dubrovačkoj biskupiji.

Osnovni biografski podaci mons. dr. Marčelića

Biskup Marčelić, kršten kao Josip Grgur, rođen je 23. ožujka 1847. u Preku u obitelji Šimuna i Tomice rođ. Gregov. Josip je bio četvrti pod redu od devetero djece u toj obitelji. Pučku školu pohađao je u Preku i Zadru, po čijem završetku je izrazio želju postati svećenikom. Pohađao je zadarsko sjemenište Zmajević i nakon završene gimnazije upisao Bogosloviju u Zadru. Za svećenika ga je 25. rujna 1870. zaredio zadarski nadbiskup Petar Dujam Maupas. Te je godine 8. listopada u rodnom Preku služio mladu misu.

Prvu službu upravitelja župe Rava obavljao je nekoliko mjeseci. Doktorirao je na Augustinianumu u Beču, nakon čega se vratio u Zadar predavati kao profesor na Bogosloviji. Predavao je kolegije Novog zavjeta, Crkveno pravo i Crkvenu povijest. Ubrzo je postao rektor Bogoslovije u Zadru. Papa Lav XIII. imenovao ga je 13. siječnja 1893. biskupom Tanskim i upraviteljem Kotorske biskupije (1893.-1894.). Za biskupa je posvećen 12. veljače 1893. u Zadru. Dubrovačkim biskupom imenovan je 18. svibnja 1894. U Dubrovniku je služio kao biskup do svoje smrti, 31. kolovoza 1928. Prema vlastitoj želji, Marčelić je pokopan u grobu u lijevoj pokrajnjoj lađi župne crkve Gospe od Ružarija u Preku 4. rujna 1928., ispred oltara bl. Marije Petković s kojom je osnovao Družbu Kćeri Milosrđa.

Izlagači na kolokviju

Doc. dr. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, u izlaganju ‘Prečanin Josip Marčelić – biskup dubrovački’ predstavio je životopis i djelovanje biskupa Marčelića na temelju dostupnih arhiva u Arhivu Dubrovačke biskupije, Arhivu Zadarske nadbiskupije, u vatikanskim arhivima te na temelju novina, časopisa i  oskudne literature.

Izv. prof. dr. Zlatko Begonja (Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Dubrovački biskup dr. Josip Marčelić na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće’ prikazao je višeznačnost Marčelićevih propovijedi u kojima je vidljiv vjerski pristup biskupa i njegova stajališta o društvenim događanjima prije početka Prvog svjetskog rata, čime su bila odraz tadašnjih političkih događaja. Biskup je hrabro zauzimao  društvene stavove u razdoblju društvenih previranja i političkih pojava s ciljem stvaranja kulturnih i političkih veza sa Srbijom.

S. Emila Barbarić (Družba Kćeri Milosrđa) u izlaganju ‘Providonosna vizija biskupa Josipa Marčelića u osnivanju Družbe Kćeri Milosrđa’ rekla je da je Sveta Stolica u dekretu Laudis od 26. srpnja 1944. dodijelila papinsko priznanje Družbi Kćeri Milosrđa, kao djelu Marije Petković pod okriljem mjesnog biskupa Josipa Marčelića.

„Majka utemeljiteljica u biskupu je gledala oca utemeljitelja, a sebe je smatrala samo sredstvom u ostvarenju toga Božjeg djela i njegovom službenicom. Ni ona ni biskup nisu se bavili svojim zaslugama u ostvarenju Božje volje u utemeljenju Družbe, nego su se trudili učiniti sve što im je Gospodin povjerio i na što ih je nadahnuo da pomognu ostvarenju Očevog milosrđa u teškom vremenu poraća, Prvog svjetskog rata i bijede. Biskupov doprinos u osnivanju Družbe je nemjerljiv, jer bez njegovog očinskog duhovnog vodstva mlade Blajke i mudrog upravljanja biskupijom, to veliko Božje djelo teško bi zaživjelo u Crkvi“, rekla je s. Emila.

„Biskup Marčelić i Marija Petković kao vrhovna predstojnica Družbe progutali su puno gorčine s crkvene i društvene strane, ali to je pokazatelj da Božja djela ne idu lagodno, nego traže puno vjere i pouzdanja u njega i hrabrosti da mu se služi do kraja. Biskup i mlada Družba u njegovoj biskupiji, sa sve većim brojem pojedinaca, znali su to podnositi te se Družba uskoro otisnula u svijet, ostvarujući providonosnu viziju poniznog Božjeg čovjeka, biskupa dubrovačkog“, poručila je s. Emila.

Dr. sc. Vinicije Lupis (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik) govorio je o temi ‘Biskup Josip Marčelić – kulturni i vjerski promicatelj i bl. Marija Propetog Isusa Petković u svom vremenu’.

Izv. prof. dr. Diana Sorić i doc. dr. Teuta Serreqi Jurić (Odjel za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Valorizacija rukopisne ostavštine biskupa Josipa Marčelića iz Arhiva Zadarske nadbiskupije’ rekle su da je bogata rukopisna ostavština Marčelića o njegovom pastoralnom, pedagoškom i znanstvenom radu velikim dijelom pohranjena u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Ta građa ima oko 1200 dvolista pretežno na latinskom i manjim dijelom na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Marčelićeva doktorska dizertacija ‘Međusobni odnos sinoptičkih evanđelja’ čuva se u osobnom arhivskom fondu Josipa Marčelića. Propovijedi na hrvatskom jeziku koje je kao biskup držao u dubrovačkoj katedrali od 1893. do 1911. i nekoliko propovijedi iz 1893. u Korčuli te iz 1894. u Kotoru, važan su izvor za bolje poznavanje Marčelićevog pastoralnog rada i brige o vjernicima. Najobimniji dio Marčelićevog osobnog arhivskog gradiva čine predavanja koja je držao kao profesor Novog zavjeta na Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru i kao rektor Bogoslovije. To su biskupove bilješke sastavljene za potrebe nastave, komentari na evanđelja i na Pavlove poslanice.

Dr. sc. don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije u izlaganju ‘Izabrani sadržaji pastirskih poslanica dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića’ rekao je da je Marčelić prigodno i više puta godišnje objavljivao svoje pastirske poslanice u Listu Dubrovačke biskupije kojeg je pokrenuo 1901. godine.

Doc. dr. Elvis Ražov (Teološko – katehetski odjel Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Teološko – pastoralne teme u poslanicama biskupa Josipa Marčelića’ rekao je da je List Dubrovačke biskupije Marčelić pokrenuo iz potrebe povezivanja s klerom i međusobno, zbog objavljivanja odredbi Ordinarijata i da se kler upozna s važnijim teološkim djelima u domovini i inozemstvu, kako bi bio sposoban odgovoriti na tadašnja krivovjerja. Izlaženje Lista je i odgovor na zahtjeve biskupijske Sinode održane netom prije početka izlaženja tog Lista. U svojim poslanicama kleru i puku Marčelić se osvrće na aktualne događaje, npr. na važno biskupijsko hodočašće u Rim za vrijeme Jubilarne godine i poziva ih da se duhovno okoriste susretom s tadašnjim papom Lavom XIII., misleći osobito na zadobivanje oprosta u Jubilarnoj godini. Poziva na primjenu biskupijske sinode. Važno mjesto zauzimaju socijalna pitanja i odnos prema vrednovanju materijalnih dobara kao sredstava za postizanje vječnog blaženstva. Potiče na vršenje pobožnosti u puku, osobito prema Presvetom Srcu Isusovom. Aktualne su i teme pozitivizma i racionalizma, govori protiv skepticizma i dovođenja u pitanje povijesnosti temeljnih biblijskih objava.

U izlaganju ‘Dr. Josip Marčelić i borba za glagoljicu’, prof. dr. Ivica Vigato (Centar za istraživanje glagoljaštva) i dr. sc. Grozdana Franov Živković (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru) predstavili su kako se Marčelić istaknuo u učvršćivanju i širenju glagoljaškog bogoslužja i općenito glagoljaštva. Njegova rodna župa Preko je glagoljaška župa u kojoj je Marčelić ministrirao u bogoslužjima na staroslavenskom te je viđao liturgijske i druge knjige na glaogljici. Osnovna znanja o glagoljaštvu stekao je od poznatih glagoljaša iz Preka i od franjevaca trećoredaca glagoljaša sa Školjića. Doprinio je obnovi glagoljaštva dok je bio rektor sjemeništa Zmajević i biskup Kotora i Dubrovnika.

Doc. dr. Šime Marcelić (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Uloga biskupa dr. Josipa Marčelića u osnivanju uljarske zadruge u Preku’ istaknuo je da je Marčelić poticao težake na osnivanje zadruga i otvaranje podruma. U rodnom Preku pokrenuo je osnivanje uljarske zadruge koja je postala temelj gospodarske aktivnosti u Preku i šire, a djelovala je u vrijeme najvećeg iseljavanja iz Dalmacije. Marčelić je autor knjižice Preko tiskane 1924. u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari.

Mr. sc. Ivica Vučak (Hrvatsko društvo za povijest medicine HLZ-a) u izlaganju ‘Liječnik dr. Ivo Marčelić – mlađi brat dr. Josipa Marčelića, biskupa’ opisao je život Ivana Marčelića (1863.-1934.) koji je bio najmlađi od trojice sinova preške obitelji Marčelić. Ivan je studirao medicinu u Innsbrucku gdje je 1889. promoviran za doktora opće medicine. Radio je u gradskoj bolnici u Trstu, od 1890. u Pokrajinskoj bolnici u zadarskim Arbanasima, od 1893. bio je primarni liječnik i niz godina ravnatelj bolnice. Imao je uzoran odnos s bratom biskupom.

Prof. dr. Josip Bacalja (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru) izlagao je o temi ‘Književni i publicistički rad dr. Josipa Marčelića’.

Doc. dr. Sofija Sorić (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Dr. Josip Marčelić i Ćiril Metod Iveković u Preku’ istaknula je da je Marčelić doprinio podizanju nove župne crkve u Preku. Prvotni projekt trobrodne bazilike sa zvonikom na pročelju pripisuje se znamenitom arhitektu, konzervatoru, restauratoru i fotografu Ivekoviću (1864.-1933.), arhitektu bogoštovnih zgrada u Dalmaciji, koji je do 1920., kad napušta Zadar, izgradio više od 40 sakralnih i profanih građevina u Dalmaciji. Iveković je autor dviju ranih fotografija pučke arhitekture u Preku te se povezuje s gradnjom osnovne škole u Preku i gradske kuće dr. Ive Marčelića, biskupovog brata.

Organizatori kolokvija su Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Općina Preko i Zadarska nadbiskupija – Župa Preko.

U Organizacijskom odboru kolokvija su prof. dr. Robert Bacalja, Jure Brižić, mag. oec., doc. dr. Maja Cindrić, don Filip Kucelin, župnik Preka, doc. dr. Šime Marcelić, izv. prof. dr. Diana Sorić i doc. dr. Sofija Sorić.

Na kolokviju je sudjelovao i dubrovački biskup Roko Glasnović.