Taj ugledni hrvatski filolog svojim znanstveno stručnim opusom zadužio je Hrvatsku, našu filologiju i povijest. Berčić se pridružio aktivnostima buđenja nacionalne svijesti kod Hrvata tijekom ilirskog pokreta i hrvatskoga narodnog preporoda te je promicao glagoljanje koje je specifičnost hrvatske kulture. Zaslužni je preporoditelj i promicatelj cjelokupne hrvatske kulturne baštine, istaknuto je na tom skupu koji je okupio osamnaestero predavača iz Hrvatske i Rusije. Naime, od 1872. g., ostavština don Ivana Berčića nalazi se u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu jer je Ruska akademija otkupila njegove pergamene, glagoljske misale i ostalu građu. Ta je Berčićeva zbirka najbogatija zbirka glagoljskih rukopisa izvan Hrvatske, a sadrži 88 jedinica, među kojima je najviše propovijedi. Time je Ruska nacionalna knjižnica postala najbogatijom bibliotekom glagoljskih rukopisa izvan Hrvatske, a po primjercima glagoljskih tiskanih knjiga i najbogatije središte hrvatske glagoljske tiskane knjige. Među tim propovijedima je i Govorenije na mladoi misi, prva propovijed mladog svećenika, pisana kurzivnom glagoljicom u 18. st. Berčić je prikupljao rasutu glagoljsku građu, ali ju je i predstavljao i vrednovao sukladno filološkim dostignućima svoga vremena.

Berčić se intenzivno dopisivao s istaknutim hrvatskim i inozemnim osobama, povjesničarima, književnicima i lingvistima, osobito s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, Matijem Mesićem i Pavlom Josefom Šafarikom. Glagoljski rukopisi i fragmenti iz zbirke Berčića nezaobilazan su dio hrvatske srednjovjekovne književnosti, a najvrjedniji među njima je Berčićev zbornik br. 5 iz 15. st., porijeklom iz zadarskog kraja.

„Don Ivan je neumorno prikupljao fragmente glagoljaških rukopisa od 1848. g. do svoje smrti 1870. g. i što je osobito važno i s čime se ponosimo, na tim fragmentima je bilježio gdje ih je pronašao i kada. Najviše ih potječe sa zadarskih otoka Sali, Kali, Tkon, Žman, Ugljan, Preko, Sutomišćica, Kukljica, Soline, Premuda, Olib, Rava, Pašman, Savar te Kožino. Premda je Berčić kao filolog bio samouk, dostigao je visoku znanstvenu razinu te je postao redoviti član JAZU u Zagrebu, a njegov suvremenik Vatroslav Jagić nazvao ga je ‘uskrisiteljem glagoljskih nauka u Dalmaciji’. Svojim filološkim radom vrlo dobro se uklopio u ondašnje nastajanje narodnog preporoda u Dalmaciji koji je bio usmjeren prema obnovi slavenskog bogoslužja i istraživanju hrvatskoglagoljske baštine“, rekao je u pozdravnom govoru zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Don Ivan Berčić u svojoj 31. godini postao je profesor staroslavenskog jezika i slavenske liturgije u zadarskom sjemeništu te je priredio nekoliko udžbenika kako bi učenici, budući svećenici, lakše usvajali slavistička znanja, jer se u mnogim župama bogoslužje obavljalo na staroslavenskom jeziku. Godine 1859. objavljena je njegova „Chrestomathia linguae veteroslovenicae charactere glagolitico e codicibus…” koja je uvela uglatu glagoljicu u slavensku filologiju, a 1864. g. njeno drugo izdanje je naslovljeno „Čitanka staroslavenskog jezika”. Pridonio je i razvoju hrvatske ćirilice, hrvatskog pisma koje se koristilo u velikom dijelu hrvatskog prostora skoro tisuću godina. Upravo je Berčićeva azbučna tablica s prikazom regionalnih varijeteta najbolja s kojom raspolaže hrvatska filologija. Berčić je u hrvatsku filologiju prvi put integrirao korpus koji se sastoji od tri regionalne skupine: bosanska ćirilica, dalmatinska (poljičica) i dubrovačka ćirilica.

Berčićev fond nalazi se sada i u samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Glavotoku, a sadrži Berčićeve bilješke o njegovu skupljanju glagoljskih spomenika koji su najviše sa zadarskog područja te nešto s krčkog područja. Berčić je prikupljao glagoljske spomenike prije Kukuljevića pa mu je dio rukopisa predao, a taj se dio sada nalazi u Arhivu HAZU-a. Iz obitelji Berčić potječu poznati zadarski znanstveni i kulturni djelatnici, među kojima i šibenski biskup Ivan Berčić koji je bio stric don Ivana Berčića.

Na skupu koji je prvi put stručno i sveobuhvatno valorizirao Berčićevo djelovanje održana su sljedeća predavanja: Obitelj Berčić (Pavao Kero), Utjecaj šibenskog biskupa Ivana Berčića (1844.-1855.) na duhovnu i intelektualnu formaciju glagoljaša Ivana Berčića (Zdenko Dundović), Pop Ivan Berčić u okvirima hrvatske historiografije (Tomislav Galović), Predavanje staroslavenskog jezika na Visokoj bogoslovnoj školi Centralnoga bogoslovnoga sjemeništa dalmatinskih biskupija (Slavko Kovačić), Dokumenti i fragmenti glagoljskih rukopisa iz kolekcije Ivana Berčića, koji nisu uključeni u njegovu zbirku (Žanna Levšina), Primjerci Berčićevih tiskanih glagoljskih knjiga u Berčićevoj zbirci u Nacionalnoj knjižnici u Sankt- Petersburgu (Anica Nazor), Ivan Berčić i hrvatska ćirilica (Mateo Žagar), Berčićevi udžbenici staroslavenskoga jezika (Ivana Eterović), Berčić kao čuvar i sakupljač glagoljskih spomenika (Grozdana Franov Živković), Svetlana Olegovna Vialova (1929.-2015.) – čuvarica i istraživačica Berčićeve zbirke Nacionalne knjižnice u Sankt Petersburgu (Andrey N. Sobolev, Viacheslav Kozak), Traganje za kontekstom: fragmenti Berčićeve zbirke u digitalno doba (Marijana Tomić), O jeziku odlomka glagoljskog Misala XV. st. iz zbirke Nacionalne knjižnice u Sankt-Petersburgu (Berčić II 36) (Viacheslav Kozak, Andrey N. Sobolev), Tekst Pouke ili upute o ponašanju iz Berčićeva zbornika br. 5 (Marijana Horvat, Andrea Radošević), Leksičke osobitosti glagoljskih pravila seminarija iliričkoga ili slovinskoga (Ivica Vigato) te Jezična analiza propovijedi Govorenje na mladoi misi iz fonda glagoljskih tekstova Ivana Berčića (Sandra Hadžihalilović, Ivana Petešić Šušak).

Skup su organizirali Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Sveučilište u Zadru – Odjel za kroatistiku i Odjel za rusistiku, Zadarska nadbiskupija, Ruska akademija znanosti – Institut za lingvistička istraživanja (Sankt-Peterburg) i Ruska nacionalna knjižnica (Sankt-Peterburg). Suorganizatori su Udruga glagoljaša Zadar i Zavičajni muzej Benkovac.

Za sudionike skupa u subotu 27. listopada organiziran je izlet „Kule i utvrde Ravnih kotara”. Voditelji su bili Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac i Danijela Deković, predsjednica Udruge Glagoljaša Zadar.