Dio predavača izravno je sudjelovao na skupu, a dio se uključio preko Zoom aplikacije.

Sudionike je pozdravio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić te rekao kako je cilj toga skupa osvijetliti problematiku osnivanja katoličkih škola. Sudionike je pozdravio i veliki kancelar KBF-a u Đakovu đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Prvo predavanje o temi „Stanje i izazovi katoličkih škola u Republici Hrvatskoj“ održao je Danijel Holeš u suradnji s Ivicom Žuljevićem, mag. theol. Tijekom predavanja istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo 24 katoličke škole, 12 osnovnih škola koje imaju 1945 učenika i 12 srednjih škola s 2357 učenika. Velika je zainteresiranost za katoličke škole jer imaju prepoznatljiv odgojno-obrazovni duh. U mnogim europskim zemljama država u potpunosti financira rad katoličkih škola, dok u Republici Hrvatskoj država osigurava plaće zaposlenicima, a ostala potraživanja financiraju se iz drugih izvora. Naglasio je kako je potrebno neprestano voditi brigu oko cjelovite izgradnje katoličkog identiteta u školama, kako bi prednjačile u svjetlu evanđelja, a za to je potrebna cjeloživotna edukacija kako učenika, tako i učitelja.

O „Vrijednostima i ulozi katoličkih škola u hrvatskome društvu“ govorila je dr. sc. Jasminka Buljan Culej. Uputila je kako „trebamo biti svjesni da živimo u svijetu u kojemu prevladava etički relativizam, koji velikom brzinom ulazi u hrvatsko društvo“. Učitelji u katoličkim školama imaju poslanje povezivanja Crkve i društva, njegovanja vještina i vrlina svojih učenika u okrilju evanđelja. U drugom dijelu predavanja prikazani su statistički podaci katoličkih i državnih škola na različitim mjestima (državna matura, PISA, prosjek ocjena…).

Izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin govorio je o temi „Lice odgoja. O budućnosti odgoja iz kršćanske perspektive“. U vremenu „slabe misli“ te nemoći osnovnih odgojnih institucija kao što je obitelj, odgojni procesi često se shvaćaju kao „raspukline“ u kojima se događa nova konstrukcija individue, naglasio je predavač te nastavio: „Ovisno o konačnim ishodima odgoja i obrazovanja, nastaje novo lice čovjeka“. Istaknuo je kako odgoj iz kršćanske perspektive treba biti proces u kojemu se ne susreće drugoga radi povratka u samog sebe, nego radi zadobivanja novoga lica/novoga života.

„Perspektive katoličkih škola u BiH i doprinos franjevaca Bosne Srebrene sveukupnom obrazovanju“ bila je tema predavanja dr. sc. Zvonka Miličića, franjevca provincije Bosne Srebrene. Izlaganje je temeljio samo na školstvu dajući detaljan prikaz djelovanja franjevaca u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju tijekom povijesti. Do danas u Bosni i Hercegovini postoji Franjevačka klasična gimnazija u Visokom te dvije teologije – jedna franjevačka koju karakterizira voluntarizam u filozofiji, kristocentrizam u teologiji te djelotvorna ljubav u duhovnosti te druga na Katoličkome bogoslovnom fakultetu.  Ono što je potrebno jest provođenje novih programa koji omogućuju miran suživot katoličkog i nekatoličkog stanovništva, jer su ljudi BiH-a prije svega dobri i plemeniti bez obzira na naciju i vjeroispovijest, istaknuo je.

Popodnevna sesija znanstvenog skupa započela je predavanjem izv. prof. dr. sc. Suzane Vuletić s temom „Internacionalizacija komprehensivnog obrazovanja: između kvalitetnog poučavanja studenata i kvantitativne birokratizacije podučavatelja“. Naglasila je kako je izvrsnost i kvaliteta poučavanja uvijek bila složena, zahtjevna i vrlo kompleksna zadaća, koja u sadašnjem vremenu poprima teško breme birokratskih preopterećenja, preusmjeravajući na egzekutivno izvršavanje različitih administrativno-birokratskih parametara koje su zahtjevno postavili brojni elementi stalno proglašavanih i dodatno izoštravanih različitih dokumenata, Pravilnika, Strategija i reformi samog obrazovanja sa zahtjevima internacionalizacije Europskog obrazovnog prostora. Zakonik kanonskog prava i tradicija Crkve očekuju od učitelja katoličke škole i teološkog fakulteta ispravan nauk kroz poznavanje i prihvaćanje temeljnih sadržaja kršćanske vjere te pedagošku osposobljenost za njihov prijenos kroz svjedočanstvo autentičnih vrijednosti života. Stoga je neminovno potrebno predano raditi na Strategiji koja bi uspješno pomirila sve zahtjeve sekularno impostatiranih programa, ali u suradnji s istinskim promotorima sakralnih odgojno-obrazovnih specifičnosti i na razini tercijarnog obrazovanja, da bi se očuvao identitet katoličkog obrazovanja, naglasila je predavačica.

Posljednje predavanje prije popodnevne stanke imao je prof. dr. sc. Ivan Koprek koji se javio preko Zoom aplikacije te je izlagao o temi „Sluškinja, pomoćnica ili odmetnica? Uloga, mjesto i budućnost filozofije na teološkom fakultetu“. Predavač je napomenuo kako je Crkva uvijek surađivala s filozofijom, ali se ponekad prema njoj odnosila i s velikim oprezom. Navodeći papinske enciklike Aeterni Patris i Humani generis te zaključujući s mislima otaca Drugog vatikanskog sabora o važnosti filozofske izobrazbe budućih svećeničkih kandidata, profesor je naglasio važnost filozofije u teologiji i teološkim disciplinama napose etici i teodiceji. Govorio je i o čuvenoj srednjovjekovnoj formulaciji kako je filozofija sluškinja te pitao – sluškinja kome: objavi ili pojedinoj teološkoj misli? Na tragu Tome Akvinskog, zaključio je kako je filozofija službenica objave – ide ispred nje i rasvjetljuje joj put, univerzalna je znanost koja pokušava odgovoriti na kantovska pitanja te mora biti gospodarica shvatljivoga i službenica neshvatljivoga, jedina može biti područje dijaloga različitih strana.

Zadnji set poslijepodnevnih predavanja, započeo je s izlaganjem prof. dr. Željka Tanjića na temu „Identitet i poslanje Katoličkog sveučilišta“. Tijekom izlaganja prof. dr. Tanjić predstavio je rad katoličkih sveučilišta, kojih trenutačno u svijetu ima oko 2000 te je objasnio kako je ustrojeno i kako funkcionira samo Katoličko sveučilište u Zagrebu. Pozivao se na dokument Ex corde Ecclesiae pape Ivana Pavla II, u kojemu piše da na katoličkim učilištima ne moraju nužno svi profesori i studenti biti katolici, ali da moraju biti svjesni da su u katoličkoj školi i ponašati se u skladu s tim. Također, svi studenti su obavezni slušati tri teološka kolegija, a postoji mogućnost biranja i nekih izbornih kolegija, dok profesori moraju proći modul osnovne teološke naobrazbe. Cilj Sveučilišta je formirati osobe koje će savjesno obavljati svoje dužnosti, ali i mijenjati svijet u katoličkom duhu. Nakon što je predstavio sam rad katoličkih učilišta, u središte izlaganja stavio je pojam katoličkog identiteta.

Posljednje predavanje održali su doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić i izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić na temu „Transdisciplinarnost, interdisciplinarnost, dijalog. Temeljne smjernice za odgoj u katoličkim ustanovama“. S. Ana naglasila je da je čovjek stvoren na sliku Trojedinog Boga i da kao što jedna božanska osoba ne može bez druge dvije, tako ni čovjek ne može biti sam i izoliran, ne može biti individualiziran, nego mora živjeti u društvu kao društveno i socijalno biće. Prof. dr. Dugalić nastavio je u duhu dokumenta pape Franje Veritatis Gaudium te je spomenuo i dokument Kongregacije za katolički odgoj Odgajati danas gdje se navodi da nije dovoljno studenta odgojiti samo za kompetencije, nego je bitno razvijati sposobnosti usmjerene prema višim vrijednostima, kao što su: zauzetost za opće dobro, kreativnost, veća otvorenost prema drugima, želja za znanjem i slično. Govoreći o traženju jedinstva i cjelovitosti, došao je do pojma transdisciplinarnosti, odnosno naddisciplinarnosti što znači da osoba mora usvojiti Kristovsku logiku razmišljanja i da je sposobna razumjeti stvarnost i svijet oko sebe u evanđeoskom duhu. Tu se osvrnuo i na socijalni nauk Crkve, ali i na važnu ulogu vjerskog odgoja u obitelji, jer su to temelji daljnjeg odgoja.