Županijsko stručno vijeće vjeroučitelja s područja Dubrovačke biskupije

Okupljene je na početku pozdravio apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić koji je izrazio radost da može barem virtualno biti s vjeroučiteljima Dubrovačke biskupije, ujedno kazavši da iako je sada apostolski upravitelj, te premda je preuzeo novu službu u Riječkoj nadbiskupiji, da on kao biskup uvijek ostaje povezan s Dubrovačkom biskupijom, pa tako i vjeroučiteljima te biskupije. Za temu stručnog vijeća je kazao da je aktualna u ovom izazovnom vremenu pandemije, a na kraju pozdrava je zazvao Božji blagoslov na sve vjeroučitelje.

Stručnom vijeću se pridružila i viša savjetnica za Vjeronauk iz Agencije za znanost i obrazovanje, splitske podružnice, prof. Sabina Marunčić, rekavši vjeroučiteljima da čeka kada će se moći opet susresti uživo, na stručnim skupovima i vijećima koji će održavati na uobičajen način, a ne samo online, te je izrazila nadu da će ova situacija brzo proći, kao i da je potrebno biti strpljiv. Kazala je i da joj je drago da su se vjeroučitelji angažirali za ovo stručno vijeće, jer najbolje sami mogu jedni drugima prenijeti iskustva rada, te zajednički tražiti odgovore na izazove koji su pred njima.

Središnje predavanje ovog stručnog skupa na temu „Nastava na daljinu – između želja i mogućnosti“ održala je vjeroučiteljica Ana Volf. Kazala je da postoje mnoge okolnosti koje učiteljima otežavaju nastavu na daljinu: „Prije smo se stručno usavršavali polako, postupno, a sada kao da smo po pitanju usavršavanja trebali uskočiti u jureći vlak i brzo u hodu učiti o alatima, platformama, vrednovanju na daljinu, informatici, tehnici itd. Želim reći da govor o ovoj temi otežava i manjak literature, iako ne manjka poveznica o ovoj temi, ali stručnih članaka, a knjiga pogotovo na hrvatskom jeziku baš i nema što je razumljivo s obzirom na kratak rok istraživanja, predlaganja i rada na način u okolnostima nastave na daljinu. Tu je i manjak iskustva i primjera dobre prakse“. Istaknula je i da je pred učitelje stavljen zadatak da budu spremni kao odlični „online učitelji“ koji moraju biti spremni brzo učiti, prilagodljivi, informirani, tehnički opremljeni, s vremenom na raspolaganju cijeli dan i po mogućnosti zdravi. Vjeroučiteljica Volf je istaknula i neke prednosti nastave na daljinu: nema putovanja na posao ili u školu (ušteda vremena za one kod kojih je ta relacija dulja), učenje neovisno o mjestu, učenje vlastitim tempom (npr. stručno usavršavanje učitelja), prilika učenja u bilo kojem trenutku, manje stresno okruženje učenja, razvoj vještine upravljanja vremenom (dnevne obveze, produljeno vrijeme učenja, rješavanje zadataka vlastitim tempom), fleksibilnost učenja, vraćanje video predavanja, sigurnije okruženje (oslabljeni imunitet, bolesti, pandemija) i individualni pristup, manje „rasipanja“ vremena (čekanje svih učenika da izvrše zadatak), više mogućnosti provjere razumijevanja kod svih učenika, vrednovanje i povratna informacija od svakoga, povezanost učitelja i učenika, kao i učenika i roditelja (upoznavanje okolnosti života), učenje novih alata (učitelji i učenici) koji se mogu primijeniti poslije u razredu i poboljšanje ishoda učenja.

Predavačica je podsjetila i na dva na načina učenja na daljinu: sinkrono učenje (nastava koja se odvija u isto vrijeme i na različitim mjestima) i asinkrono učenje (nastava u kojoj učenici uče u različito vrijeme na različitim mjestima). Na temelju vlastitog iskustva, izdvojila je tri „recepta“ za nastavu na daljinu: kombinacija sinkronog i asinkronog, dosljednost i prilagodba. Kazala je i da „slanje materijala ne mora nužno podrazumijevati videolekciju, ali je svakako bitno da osiguramo koliko je to moguće da učenici sami, bez naše pomoći mogu ostvariti zadane ishode odnosno da je kurikulumski krug ostvaren, a to je teško postići ako pošaljemo tip zadatka da učenici nešto sami pročitaju i zapišu najvažnije“. Govorila je i o radu s učenicima s poteškoćama u razvoju kazavši da su u nastavi na daljinu potrebne dodatne prilagodbe kad je riječ o ovim učenicima.

Vjeroučitelji su iznijeli primjere dobre prakse iz nastave na daljinu, pa je tako o „Konstruktivnom poravnanju“ govorila Vesna Hodak, o „Uputama za rad te vrednovanje i praćenje učenika“ Nataša Šantić, o „Vrednovanju pomoću aplikacije Teams“ Ivan Mikolić, o „Nastavi u realnom vremenu“ Marina Živić, o „Obogaćivanju nastave Vjeronauka vlastitim videom“ Dragana Akšamović te o  „Trogodišnjim strukovnim školama i nastavi na daljinu“ Ivana Hac.

Uvodnu molitvu imala je vjeroučiteljica Marina Serdarević iz Pomorsko-tehničke škole.