„Prema procjenama i statistici pšenicom su zasijane 142 tisuće hektara hrvatske zemlje. Istodobno se očekuje da će prinos biti oko 800 tisuća tona“, rekao je Kalić, protumačivši da su hrvatske potrebe oko pola proizvedenoga. „Smanjen je broj stanovnika, a i drukčiji načini prehrane utječe na to da se potrošnja pšenice smanjuje. No na smanjenje potrošnje domaće pšenice utječe i uvoz pekarskih proizvoda. Sve to otežava hrvatskim proizvođačima plasiranje pšenice na tržište“, rekao je.

„Na hrvatskim poljima pšenica je ekološki čista i to treba iskoristiti, posebno danas kad je tržište otvoreno. U okruženju su nam i zemlje koje su također poznate po proizvodnji žitarica pa su nam konkurentne, ali one imaju bolje organiziran otkup i prodaju“, smatra Kalić.

„Problem je i u planiranju jer ne postoji dugogodišnja strategija. Što rade stručnjaci po ministarstvima, od gospodarstva i poljoprivrede do vanjskih poslova? Njihova je zadaća prikupiti podatke i usmjeravati proizvođače u ono što je najisplativije i od čega ljudi mogu živjeti. Strategija je ključna, a ne da se svake godine raspravlja o cijeni pšenice i njezinu otkupu. Onaj tko se time bavi mora znati na početku što ga čeka, a institucije i državni mehanizmi moraju usmjeravati proizvođača i jamčiti mu sigurnost otkupa njegova proizvoda, i to po primjerenoj cijeni“, upozorio je.

Razgovor s mladim poljoprivrednikom imao je i osobnu dimenziju. „Raduje me zajedništvo moje obitelji, naš zajednički rad na poljoprivrednom gospodarstvu. Raduje me naša uspješna proizvodnja industrijske konoplje i njezinih proizvoda – vidim budućnost u svojoj Hrvatskoj! Ponekad ima križeva, ali to je sastavni dio života. S druge strane, jako volim glazbu te sam svoj život posvetio duhovnomu stvaralaštvu, promicanju duhovnih vrijednosti, koje su također bitne u svakom životu, i da uz Božji blagoslov čovjek može uspjeti i puno postići“, poručio je nagrađeni poljoprivrednik.