Helsinški biskup Raimo Goyarrola, jedini katolički biskup u Finskoj, boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi prikupio sredstva za Katoličku Crkvu u toj izrazito sekularnoj zemlji, u kojoj se posljednjih godina bilježi izniman porast broja vjernika, osobito imigranata i izbjeglica, izvijestila je 4. prosinca CNA.

Povodom svetkovine sv. Henrika, papa Franjo primio je 20. siječnja ekumensku delegaciju iz Finske.

Veleposlanik Finske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Kalle Kankaanpää održao je u srijedu 25. listopada 2023. predavanje „Pogled sa sjevera – Kameni temeljci finske vanjske politike i pogledi na ekumenska nastojanja pape Franje“ na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Papa Franjo primio je u četvrtak, 19. siječnja u audijenciju ekumensko izaslanstvo iz Finske, povodom blagdana zaštitnika svetoga Henrika, te podsjetio na vrijednost zajedničkoga poniranja u rane potrebitih. Krštenje je ono koje traži da se ostvare djela pravednosti i konkretne geste blizine s najslabijima, rekao je Sveti Otac.

U Nadbiskupijskom ordinarijatu u Rijeci 5. prosinca održan je radni sastanak o iskustvima uporabe KERTO tehnologije u sanaciji nosivih konstrukcija graditeljske baštine u Hrvatskoj te o mogućnostima suradnje s finskim tvrtkama u građevinskoj tehnologiji i zajedničkoj kandidaturi projekta za EU Fondove za obnovu sakralne baštine Riječke nadbiskupije.

Dubrovački biskup Roko Glasnović primio je u četvrtak, 13. listopada u Biskupskoj palači u Dubrovniku veleposlanika Kallea Johannesa Kankaanpääa koji je veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te pri Svetoj Stolici.

Veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj Kalle Johannes Kankaanpää, u pratnji počasne konzulice Zrinke Špoljarić, posjetio je u četvrtak, 15. srpnja Nadbiskupski dom u Đakovu i đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića, izvijestio je nadbiskupijski Tiskovni ured.

U finskom gradu Lahti od 20. do 27. srpnja održan je 104. svjetski esperantski kongres. Na kongresu je sudjelovalo nešto više od 900 esperantista iz 57 zemalja iz cijeloga svijeta. Uz kongresnu temu „Živuća priroda – cvjetajuća kultura“ održano je više programa. Svoj doprinos kongresnoj temi dali su i hrvatski esperantisti.