Na današnji dan, 4. prosinca 1923., prije točno 100 godina, župna crkva na Mariji Bistrici odlikovana je naslovom i dostojanstvom manje bazilike. Tom prigodom na mrežnim stranicama Zagrebačke nadbiskupije objavljen je tekst o povijesti nacionalnog svetišta te tekst papinskog pisma o proglasu bistričke župne crkve manjom bazilikom.

Članovi udruge Ekosspiritus i Hrvatskoga planinarskog društva „Sv. Patrik“ iz Samobora sudjelovali su od 11. do 14. kolovoza 2023. na hodočašću sv. Bernardu povodom obilježavanja 100 godina otkako je proglašen zaštitnikom planinara i svih koji borave u planini.

Papa Pio XI. je 12. veljače 1931. godine otvorio Papinsku radio postaju koju je izgradio Guglielmo Marconi, izvještava u subotu 12. veljače Vatican News.

Prvi riječki biskup Izidor Sain preminuo je 28. siječnja 1932. nakon duže bolesti. U povodu 90. godišnjice njegove smrti, izv. prof. dr. Marko Medved pripremio je tekst koji prenosimo u cijelosti.

Članak br. 6. Lateranskih ugovora sklopljenih između Svete Stolice i Italije 11. veljače 1929. određivao je da se Italija pobrine za izravno telefonsko, radio-telegrafsko i radio-telefonsko povezivanje Vatikana s drugim državama. Usred ovih radova u Vatikanu jedna od prvih želja Pija XI. bila je da svoju državu opremi radio postajom, tim novim sredstvom komuniciranja i kao konkretni znak samostojnosti i neovisnosti o bilo kojoj strani, navodi se u tekstu p. Antuna Trstenjaka i Eme Vesely u 62. broju časopisa "Ignacijev put" iz 2021. godine.

U povodu 90. obljetnice djelovanja koju Vatikanski radio obilježava u petak 12. veljače, razgovarali smo s nekadašnjim urednikom Hrvatskoga programa p. Božidarom Nagyom.

Kongregacija za evangelizaciju naroda otklonila je sve sumnje oko moguće odgode ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana misija zbog pandemije koronavirusa, te je u petak 28. kolovoza potvrđeno da će se Svjetski dan misija održavati kao i dosad, odnosno predzadnje nedjelje u listopadu. Ove će se godine Misijska nedjelja, dakle, održati 18. listopada, javlja Vatican News.

Papa Benedikt XV. procijenio je da će za svoju mirovnu inicijativu okončanja Prvog svjetskog rata najveći otpor imati u Njemačkoj, te je za tu diplomatsku misiju odredio mladog, ali vrsnog poznavatelja međunarodnih odnosa, tada 41-godišnjeg vatikanskog diplomata Eugenija Pacellija, koji je kao učen državnik vrlo brzo detektirao (političku i socijalnu) situaciju u Bavarskoj, ali i u cijeloj Njemačkoj.