Pozvani smo naučiti gramatiku sinodalnosti, rekao je kardinal Jean-Claude Hollerich. „Kao što se gramatika naših jezika mijenja kako se oni razvijaju, tako se i gramatika sinodalnosti s vremenom mijenja“, rekao je luksemburški kardinal naglašavajući, međutim, kako se pravila „u gramatici katoličanstva“ ne mijenjaju. „Dostojanstvo koje proizlazi iz krštenja, Petrova uloga u Crkvi, biskupska kolegijalnost, službe zaređenih, zajedničko svećeništvo vjernika te činjenica da su zaređeni jedni za druge.“ „S ovim temeljnim elementima naše katoličke gramatike“, nastavio je, „moramo pronaći načine da izrazimo nove uvide koje nam daje Duh Sveti.“

Sinoda nije parlament u kojem se sukobljavaju različita stajališta, primijetio je Hollerich, nego „djelo zajedničkog razlučivanja“, gdje Duh Sveti otvara umove i srca „za nova stajališta“. Stoga je Duh Sveti koji „čini Krista prisutnim među nama“ protagonist Sinode. Nitko to drugi. Na to podsjeća okrugli oblik stolova za kojima su sjedili sudionici skupštine u dvorani Pavla VI., poredani ne u hijerarhijskom redu, nego na način da „potiču istinsko dijeljenje i autentično razlučivanje“.

„Crkva je narod Božji koji hodi kroz povijest s Kristom u središtu“, objasnio je kardinal. Kad je naš pogled usmjeren prema Gospodinu, ne možemo ne vidjeti one koji imaju misao suprotnu od naše. „Drugim riječima, takozvani progresivci ne mogu gledati Krista a da ne vide takozvane konzervativce s Njim i obrnuto. Međutim, ono što nije važno nije skupina kojoj se čini da pripadamo, već hod s Kristom unutar njegove Crkve.“ Da bismo shvatili stvarnost poslanja Crkve, istaknuo je kardinal, „moramo proširiti naš pogled iz ove dvorane na cijeli svijet“.

Korijen svih zala je grijeh

Klimatske promjene, ratovi, ekstremne polarizacije u društvu i Crkvi, konzumerizam koji kao da niječe Boga. Suočeni sa zlima koja pogađaju svijet „potrebne su sociološke analize“, priznao je glavni izvjestitelj Sinode, ali „nikakva analiza ne može biti uspješna osim ako ne prepoznamo da je korijen ovih zala grijeh.“ „Upravo iz tog razloga – istaknuo je, zahvalivši papi Franji na upravo objavljenoj novoj apostolskoj pobudnici Laudate Deum – Sveti Otac nas glasno poziva na obraćenje, obraćenje koje mijenja naše svakodnevno ponašanje“.

Kardinal Hollerich zatim je ilustrirao metodu rada koja će se slijediti tijekom sljedećih tjedana radova podijeljenih u četiri modula posvećena razlučivanju, dok je peti tjedan za raspravu. Dovoljno prostora će biti dano molitvi. Rad u manjim krugovima „slijediti će metodu razgovora u Duhu“ u kontinuitetu sa sinodskim hodom u posljednje dvije godine kako bi se omogućilo „svakome da izrazi vlastito gledište, cijeneći suglasja bez zanemarivanja razlika, ali iznad svega obeshrabrujući polarizacije i kontroverze.“ Na kraju rada, cilj je razviti mapu puta za sljedeću godinu s ciljem ukazivanja na točke oko kojih je postignut konsenzus i onih o kojima je potrebno dublje promišljanje.

Kardinal Grech: pozvani biti znak Božje ljubavi za ranjeno čovječanstvo

Izlaganju kardinala Hollericha prethodio je pozdrav glavnog tajnika Sinode, kardinala Maria Grecha, koji je Papi uputio najljepše želje na dan u kojem se Crkva spominje svetog Franje i istaknuo raskrižje na kojem se Crkva danas nalazi: pozvana je ne toliko na teološki ili ekleziološki izazov, nego da „postane znakom i oruđem Božje ljubavi za svakog muškarca i ženu“. „Ljubav Božja – rekao je kardinal – lijek je koji može izliječiti današnje ranjeno čovječanstvo, a kao Crkva naša je misija biti znak te ljubavi“. Mnogi ljudi, istaknuo je, „traže smisao života i radost te mole Crkvu da im pokaže lijepo i milosrdno Isusovo lice“.

Crkva i sinoda su sinonimi, a biti sinodalna Crkva, podsjetio je Grech, citirajući Papine riječi, znači biti „Crkva koja sluša“, „slušati Riječ Božju, u svjetlu Tradicije, kako bismo razumjeli Božju volju za danas“. Prema riječima glavnog tajnika, na sinodi se obznanjuje jedinstvo episkopata oko Rimskog biskupa, a „sinodalni proces se temelji na načelu „uzajamne nutrine“ između sveopće Crkve i partikularnih Crkava“. Bogatstvo i raznolikost darova i karizmi u Crkvi pretvara se u međusobno osluškivanje kako bi se i danas kao u vrijeme apostola iskusilo postojanje jednog srca i jedne duše.

Različitosti u službi jedinstva

S tim u vezi, kardinal Grech je istaknuo kako su po prvi put na ovoj Sinodi laikinje i laici, redovnice i redovnici, đakoni i svećenici „punopravni članovi skupštine“. To stoga može biti vidljiv znak zajedništva, a kardinalova molitva Duhu je da „različitosti“ i „skladna različitost“ „budu u službi jedinstva“.

Na otvaranju radova govorila je i benediktinka majka Ignazia Angelini iz opatije Viboldone, koja je meditacijama pratila predsinodsku duhovnu obnovu koja je proteklih dana održana u Sacrofanu. Redovnica je skrenula pozornost na lik svetoga Franje: Gospodin se otkriva malenima poput njega, a „maleni“ – primijetila je – su „dinamična snaga sinodalnosti, koju treba nam valja ponovno otkriti, u nama, u generaciji u stresu i raspršenoj u razgovorima, ponekad uistinu iscrpljujućim.“

Majka Angelini poželjela je sudionicima „duh ove manjine koju je objavio Isus i koju je dobro utjelovio Franjo“. To je malenost koja, kako je komentirao o. Ghislain Lafont, „nije djetinjarija. Ona je još uvijek svjež i nježan korijen našeg najdubljeg bića. Neka vrsta bezuvjetne dostupnosti kamo možemo stići, koja nam omogućuje da bez kalkulacija prihvatimo ono što se događa, da prihvatimo sve dragovoljno.“ „Postavljeni smo na put mudrosti, promatranja Boga u ljudskim nestalnostima, onoga što nam Isus, koji poznaje Oca, želi objaviti“. Poziv je to na slušanje i poštovanje prema svim ljudskim bićima, izvještava Vatican News.