Odrasli, mladi i djeca doputovali su iz cijele Italije u Rim s više od 600 autobusa, ali i vlakovima i tisućama automobila sa željom da izgrade budućnost mira i nade, predani tome da budu učenici i misionari, suodgovorni za izgradnju zajedničkoga dobra.

Zagrljaj je jedan od najspontanijih izraza ljudskog iskustva, napomenuo je Papa osvrćući se na temu susreta koja glasi „Raširenih ruku“. Za svakoga od nas, nakon prvoga roditeljskog zagrljaja slijede mnogi drugi, ali naš je život prije svega obavijen velikim zagrljajem Boga koji nas ljubi, koji nas prvi voli, istaknuo je. Tri su vrste zagrljaja za koje je papa Franjo rekao da ih želi predložiti za razmišljanje prisutnima: zagrljaj koji nedostaje, zagrljaj koji spašava i zagrljaj koji mijenja život.

Zagrljaj koji nedostaje

Osjećaji prijateljstva i dobrodošlice koje izražava zagrljaj, u društvima nisu uvijek shvaćeni i prihvaćeni, često nailaze na otpor i protivljenje do toga da dolazi do sukoba, primijetio je Papa.

„Da, u korijenu ratova često su propušteni ili odbijeni zagrljaji, nakon kojih slijede predrasude, nerazumijevanja i sumnje, sve do toga da drugoga doživljavamo kao neprijatelja. Sve je to, nažalost, ovih dana pred našim očima, na previše strana svijeta! Vi svojom prisutnošću i svojim radom, međutim, možete svima posvjedočiti da je put zagrljaja put života”, istaknuo je.

Zagrljaj koji spašava

Drugi je zagrljaj onaj koji spašava. On se događa kada se pozitivnim vrijednostima svojstvenim toj gesti pridoda dimenzija vjere u čijem je središtu upravo milosrdni zagrljaj Boga, koji spašava i koji nam je Isus, umirući na križu, pokazao dajući svoj život. I to, dodao je Sveti Otac, kako bismo i mi naučili činiti isto.

„Stoga, nemojmo nikada izgubiti iz vida zagrljaj Oca koji spašava, paradigmu života i srce evanđelja, uzor radikalne ljubavi, koji se hrani i nadahnjuje besplatnim i uvijek preobilnim Božjim darom. Braćo i sestre, dopustimo da nas On zagrli, kao djecu. Svatko od nas ima nešto djetinjasto u srcu čemu je potreban zagrljaj. Dopustimo da nas Gospodin zagrli. Tako u Gospodinovu zagrljaju učimo zagrliti druge”, istaknuo je.

Zagrljaj koji mijenja život

Rimski je biskup potom istaknuo kako često pružen i primljen zagrljaj mijenja život. Kao što se, primjerice, dogodilo Franji Asiškom koji je odlučio slijediti Krista nakon što je zagrlio gubavca. To vrijedi i za vašu udrugu koja svoj zajednički nazivnik nalazi upravo u zagrljaju milosrđa, jedine bitne oznake Kristovih učenika, istaknuo je Papa te im preporučio da milosrđe oblikuje sva njihova nastojanja i službe, kako bi mogli živjeti vjerni svom pozivu i svojoj povijesti te kako bi postavili konkretne znakove promjene na svim razinama društvenoga života.

„Tada će, braćo i sestre, ‘kultura zagrljaja’, kroz vaše osobne i zajedničke putove, rasti u Crkvi i u društvu, obnavljajući obiteljske i odgojne odnose, obnavljajući procese pomirenja i pravde, obnavljajući napore oko zajedništva i zajedničke odgovornosti, gradeći veze za mirnu budućnost”, rekao je Sveti Otac.

Budite „stjegonoše sinodalnosti”

Na kraju se papa Franjo osvrnuo na Sinodu te podsjetio da sinodski put ulazi u treću fazu, najzahtjevniju i najvažniju, onu proročku, što znači pretvaranje dosadašnjega rada u odluke koje daju poticaj i nov život poslanju Crkve u našem vremenu. Ali, najvažnija stvar ove Sinode jest sinodalnost, istaknuo je.

„Zbog toga su potrebni ljudi oblikovani Duhom, ‘hodočasnici nade’, sinodski muškarci i žene, koji znaju dijalogizirati, komunicirati, zajedno tražiti, kao što kaže tema jubileja koji se približava, muškarci i žene sposobni zacrtati te ići novim i zahtjevnim stazama. Potičem vas stoga da budete “atleti i stjegonoše sinodalnosti”, u biskupijama i župama čiji ste dio, za puno ostvarenje puta”, naglasio je Sveti Otac, a izvijestio je Vatican News.