Mjesta “gdje je moguće susresti ‘svece iz susjedstva’, koji ne završavaju na naslovnicama novina, ali ponekad konkretno mijenjaju stvari na dobro”, zahvaljujući zalaganju i predanosti “u služenju društvu”, tako je papa Franjo definirao Kršćanske udruge talijanskih radnika (ACLI) koje ove godine slave osamdesetu obljetnicu osnutka.

Papa se susreo sa šest tisuća predstavnika ACLI-ja u dvorani Pavla VI., prisjećajući se svih onih koji su se razdavali za radnike, umirovljenike, mlade, strance i pojedince “u nevolji”. Istaknuo je važnu prisutnost ACLI-ja u društvu te je zatražio od članova da se posvećuju miru, u ovom “svijetu okrvavljenom tolikim ratovima”.

U svom obraćanju, članove je stoga pozvao da Talijanske kršćanske radničke udruge budu prostori u kojima se “potvrđuje da rat nikada nije ‘neizbježan'” i da je miran suživot uvijek moguć, na međunarodnoj razini, “u životima obitelji, zajednica i na radnom mjestu”.

U svom se govoru Sveti Otac se usredotočio na stil kojim se mora odlikovati ACLI, a koji mora biti pučki, sinodalan, demokratski, miroljubiv i kršćanski. Za papu Franju pučki stil znači “biti blizak ljudima”, “biti i osjećati se dijelom naroda”, “živjeti i dijeliti svakodnevne radosti i izazove zajednice, učiti od vrijednosti i mudrosti jednostavnih ljudi”, i “podrazumijeva priznanje da veliki društveni projekti i trajne transformacije proizlaze odozdo” i “iz zajedničke predanosti i zajedničkih snova”, jer “istinska bit ljudi naroda u solidarnosti i osjećaju pripadnosti”.

U kontekstu društva koje je – kao što nam je poznato – fragmentirano, te individualističke kulture, imamo veliku potrebu za mjestima gdje pojedinci mogu iskusiti taj osjećaj pripadnosti koji je kreativan i dinamičan, koji pomaže prijeći s “ja” na “mi”, da bismo zajedno razvijali projekte za opće dobro i iznalazili načine i puteve za njihovu realizaciju – poručio je.

Prepoznatljiva značajka ACLI-a, primijetio je nadalje Sveti Otac, jest demokratski stil, “vjernost demokraciji”, koja je danas tako potrebna.

Demokratsko je ono društvo u kojem doista ima mjesta za sve, u stvarnosti, a ne samo u deklaracijama i na papiru. Zato je važno mnogo na tome raditi, pružajući posebno podršku onima kojima prijeti marginalizacija, a to su mladi, kojima su posebno usmjerene inicijative za stručno osposobljavanje, zatim žene, koje često i dalje trpe oblike diskriminacije i nejednakosti, najosjetljiviji radnici i migranti te, na kraju, starije osobe i umirovljenici, koji se prelako nađu “odbačeni” od društva. I to je nepravda – istaknuo je Papa.

Pritom preporučuje ne samo nuđenje pomoći, nego “promicanje dostojanstva svake osobe” te da se osigura to “da svatko može upotrijebiti vlastita sredstva i doprinos”.

Što se tiče miroljubivog stila, Papa je istaknuo kako je zauzimanje za mir nešto što daleko nadilazi puki politički kompromis, jer zahtijeva uključivanje i preuzimanje rizika. Naš je svijet, znamo, obilježen sukobima i podjelama, a vaše svjedočanstvo mirotvoraca, zagovornika za mir, potrebnije je i dragocjenije no ikada – istaknuo je Sveti Otac.

Konačno, kršćanski stil je onaj koji ima pred očima Boga i nadahnut je Isusovim životom, rekao je papa Franjo. Pojasnio je da “preuzimanje kršćanskog stila” ne znači samo organiziranje molitvenih susreta, već i “rast u blizini s Gospodinom i u duhu Evanđelja, tako da ovaj potonji može prožeti sve što radimo, a naše djelovanje poprimi Kristov stil i čini ga prisutnim u svijetu”.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.