U prigodi četvrte obljetnice povijesnog susreta pape Franje i patrijarha Moskve i cijele Rusije Kirila, u Rim je doputovao metropolit Hilarion, predstojnik Ureda za vanjske poslove Moskovskoga patrijarhata. Metropolit Hilarion u srijedu 12. veljače je, uz kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, govorio na konferenciji i koncertu održanima o temi „Sveci – Znakovi i sjeme jedinstva“. Papa Franjo je metropolita u Vatikanu primio u četvrtak 13. veljače, a zatim je metropolit predstavio prijevod knjige „Smrt i uskrsnuće“, posljednji svezak iz niza naslovljenoga „Isus Krist. Život i pouka“.

Prije susreta sa Svetim Ocem i na kraju sastanka Mješovite skupine koja se sastala u Vatikanu i razmotrila kulturne i društvene projekte na kojima dvije Crkve rade već četiri godine kako bi ostvarile glavne sadržaje Zajedničke izjave koju su u Havani, 12. veljače 2016. , potpisali papa Franjo i patrijarh Kiril, metropolit Hilarion je razgovarao s novinarkom Radio Vatikana.

„Svaki put kad dođemo ovamo pobuđuju se posebni osjećaji jer gotovo možemo dotaknuti staru povijest kršćanstva. Ali, povijest kršćanstva se nastavlja, mi smo njezini sudionici i, štoviše, stvaratelji te povijesti”, naveo je metropolit rekavši da grad Rim povezuje sa sv. apostolima Petrom i Pavlom.

„Točno prije četiri godine u Havani se papa Franjo susreo s patrijarhom Kirilom”, podsjetio je metropolit, „i to je bio prvi susret u povijesti jednoga rimskog pape i moskovskog patrijarha. Mi taj susret smatramo povijesnim, ne samo zato što je bio prvi te vrste, nego zato što je otvorio potpuno novu stranicu u odnosima između Ruske pravoslavne Crkve i Rimske katoličke Crkve”, napomenuo je te dodao da je zadaća Mješovite skupine staviti u praksu ono što su rekli i dogovorili Papa i Patrijarh, a u ovom se trenutku njihov rad temelji na kulturnoj suradnji i suradnji u mješovitim društvenim projektima.

Metropolit Hilarion je zatim spomenuo suradnju u humanitarnim projektima na Bliskom istoku te napomenuo da je njihov prioritet pružiti pomoć djeci u Siriji koja su u sukobima teško tjelesno ozlijeđena te ostala bez ruke ili noge. „Riječ je o vrlo slojevitom i skupom projektu budući da nam cilj nije samo dati im protezu, nego i organizirati cjelokupnu rehabilitaciju koja će pomoći toj djeci da se ponovno uključe u društvo”, istaknuo je metropolit.

„Želim da upravo takvi projekti budu u središtu naše suradnje, projekti koji pružaju pomoć onima koji trpe, bolesnima, a posebno djeci, jer vjerujem da su upravo takvi projekti ostvarenje onoga što su Papa i Patrijarh rekli tijekom njihova susreta na Kubi, ali i onoga što Spasitelj Isus Krist traži od nas katolika i pravoslavnih”, istaknuo je metropolit Hilarion.

Na pitanje je li stanje na Bliskom istoku, za koji papa Franjo nastavlja upućivati apele, razlog zabrinutosti i za Rusku pravoslavnu Crkvu, metropolit Hilarion je napomenuo da Ruska pravoslavna Crkva u potpunosti dijeli Papinu zabrinutost, i to je, kako je sam rekao, bio glavni razlog Papina i Patrijarhova susreta održanoga prije četiri godine. „Na Bliskom se istoku praktički provodi genocid nad kršćanima”, istaknuo je te primijetio da mediji i političari sa Zapada dugo nisu to htjeli vidjeti i govoriti o tomu. „Upravo su Papa i Patrijarh bili među prvima koji su upozorili da je takvo stanje opasno, i pokušali su privući pozornost svjetskih medija. Moramo učiniti sve moguće kako bismo očuvali prisutnost kršćana na Bliskom istoku”, rekao je metropolit.

Osvrnuvši se pak na temu konferencije „Sveci – Znakovi i sjeme jedinstva“ metropolit je rekao da svi ljudi dobro znaju da grijeh razdvaja, a svetost ujedinjuje. „Glavni razlog podjele među kršćanima ponajviše je ljudski grijeh. Naprotiv, iskustvo svetosti sjedinjuje kršćane i to je spomenuto u Papinoj i Patrijarhovoj Zajedničkoj izjavi, posebno u dijelu posvećenom mučenicima. Tertulijan je rekao da je krv mučenika sjeme Crkve”, podsjetio je metropolit te primijetio: „Obje naše Crkve imaju stoljetnu povijest mučeništva, a mogu reći da je XX. stoljeće bilo stoljeće mučenika za milijune vjernika, katoličkih i pravoslavnih. Budući da se progoni kršćana nastavljaju, a stručnjaci kažu da je kršćanstvo najviše progonjena religija, iako je najraširenija, mislim da je sve više potrebna suradnja između katolika i pravoslavnih. Ja tu suradnju nazivam strateškim savezom između katolika i pravoslavnih. Tim izrazom želim reći da ne možemo danas riješiti sve teološke i ekleziološke probleme, ali ništa nas ne sprječava da zajedno radimo i da se osjećamo saveznicima i prijateljima. Za to nam nije potreban nikakav teološki dogovor ili kompromis, pa ni crkveno jedinstvo, nego samo dobra volja. Moramo shvatiti da je budućnost kršćanstva u našim rukama”, istaknuo je metropolit Hilarion.