Na skupu se okupilo više od 150 sudionika iz 13 različitih nacija, te predstavnika 11 religija. Drugoga dana susreta, u srijedu 10. srpnja, predstavljen je dokument „Apel iz Hirošime”, u kojemu se, osim isticanja potrebne uporabe umjetne inteligencije samo za dobrobit čovječanstva i planeta, međunarodnu zajednicu potiče da pribjegava miroljubivim sredstvima za rješavanje svakog sukoba, kako bi se postigao trenutačni prekid svih oružanih sukoba i potpisivanje Rimskog poziva na etiku umjetne inteligencije, u okružju Memorijalnog parka mira, od strane šesnaest vjerskih vođa različitih vjera istočnog svijeta (među kojima su budizam, hinduizam, zoroastrizam i Bahá’í), uz pratnju predstavnika abrahamskih religija (kršćana, Židova i muslimana).

U apelu se, na području umjetne inteligencije, traži primjena algoretike, odnosno etike po planu, odnosno od trenutka planiranja. Papa u poruci napominje da je uključivanje kulturnih bogatstava naroda i religija u upravljanje umjetne inteligencije strateški ključ za mudro upravljanje tehnološkim inovacijama te, kao što je učinio već na sastanku skupine G7, ponovno uputio zahtjev za zabranu uporabe smrtonosnog autonomnog oružja. Osim toga, u jednom je postu na platformi X na svojemu računu @Pontifex istaknuo da samo zajedno možemo izgraditi mir, zahvaljujući također tehnologiji u službi čovječanstva i u poštovanju našega zajedničkog doma.

Papa Franjo u poruci ističe kako je važno susresti se upravo u Hirošimi kako bi se razgovaralo o umjetnoj inteligenciji i miru jer među aktualnim sukobima koji potresaju svijet, sve češće, nažalost, osim mržnje prema ratu, slušamo i o toj tehnologiji. Sveti Otac iskoristio je tu priliku kako bi ponovio ono što je o tim pitanjima istaknuo govoreći političkim čelnicima skupine G7, 14. lipnja, podsjećajući da kada stroj, u nekim oblicima i s tim novim sredstvima, proizvodi „algoritamske izbore”, dolazi do tehničkoga izbora među više mogućnosti i temelji se ili na dobro definiranim kriterijima ili na statističkim zaključcima, dok ljudsko biće, naprotiv, ne samo da bira, nego je u svom srcu sposobno odlučiti, te stoga čini praktičnu procjenu.

Katkada, često u teškoj zadaći upravljanja, pozvani smo odlučivati ​​s posljedicama za mnoge ljude, primjećuje Papa koji, pred čudima strojeva, koji kao da mogu samostalno birati, smatra prijeko potrebnim odluku uvijek prepustiti ljudskom biću, čak i uz dramatične i hitne tonove kojima se ona ponekad pojavljuje u našem životu.

Osudili bismo čovječanstvo na beznadnu budućnost kad bismo ljudima oduzeli sposobnost da odlučuju o sebi i o svojem životu, osuđujući ih da ovise o odlukama strojeva, dodaje papa Franjo ponovno citirajući svoj govor skupini G7 i ističući potrebu da se zajamči i zaštiti prostor značajnoga nadzora ljudskoga bića nad procesom odabira programa umjetne inteligencije, jer je u pitanju sâmo ljudsko dostojanstvo.

Hvaleći inicijativu koju su u Japanu potaknuli Papinska akademija za život, Religije za mir Japan, Forum za mir Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Abu Dhabija i Povjerenstvo za međureligijske odnose Velikog rabinata Izraela, Papa napominje da je od temeljne važnosti, ujedinjeni kao braća, podsjetiti svijet koliko je hitno, razmišljajući o oružanim sukobima, ponovno razmotriti razvoj i uporabu uređaja poput takozvanoga ‘smrtonosnog autonomnog oružja’ kako bi se zabranila njihova uporaba, počevši već od aktivnoga i konkretnoga zauzimanja za uvođenje sve većega i značajnijega ljudskog nadzora. Jer nijedan stroj ne bi nikada trebao odlučivati hoće li oduzeti život ljudskom biću. Na kraju poruke papa Franjo izražava nadu da će susret u Hirošimi donijeti plodove bratstva i suradnje te jamči svoju molitvu da svatko postane sredstvo mira za svijet, izvijestio je Vatican News.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.