Vatikan: Proglašeni dekreti u kauzama za kardinale Newmana i Mindszentyja
Kardinal John Henry Newman. Izvor: Vatican News
Vatikan (IKA)
Papa Franjo dao je odobrenje Kongregaciji za kauze svetaca da proglasi dekret o čudu koje se pripisuje kardinalu Newmanu te dekret o junačkim krepostima sluge Božjega mađarskog kardinala Józsefa Mindszentyja. Time je otvoren put za proglašenje kardinala Newmana svetim a kardinal Mindszenty stječe naslov časnog sluge Božjega.
Papa Franjo primio je 12. veljače u audijenciju pročelnika Kongregacije za kauze svetaca kardinala Angela Becciua. Tijekom audijencije Papa je dao odobrenje Kongregaciji da proglasi nove dekrete o čudima i junačkim krepostima, objavio je 13. veljače Tiskovni ured Svete Stolice. Jednim od odobrenih dekreta priznato je čudo koje se pripisuje blaženom kardinalu Johnu Henryju Newmanu, dok su herojske kreposti priznate mađarskom kardinalu Józsefu Mindszentyju.
Osim spomenuta dva dekreta na istoj su audijenciji proglašeni i dekreti o čudu koje se pripisuje zagovoru indijske redovnice Marie Terese Chiramel Mankidiyan, koja će uskoro biti proglašena svetom, te mučeništvu ekvadorskog svećenika sluge Božjega Vittoria Emilia Moscose Cárdenasa, koji će uskoro biti proglašen blaženim. Herojske kreposti osim kardinalu Mindszentyju Kongregacija je priznala još dvojici službenika Božjih i dvjema službenicama Božjim.
John Henry Newman, kardinal Svete Rimske Crkve, utemeljitelj je Oratorija svetog Filipa Nerija u Engleskoj. Rođen je u Londonu (Engleska) 21. veljače 1801. a umro u Edgbastonu (Engleska) 11. kolovoza 1890.
Sluga Božji József Mindszenty, kardinal Svete Rimske Crkve, nadbiskup Esztergoma i mađarski primas, rodio se u Csehimindszentu, u Mađarskoj, 21. ožujka 1892. a umro u Beču, u Austriji, 6. svibnja 1975. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je u sukobu s kolaboracionističkim režimom koji je surađivao s nacistima zbog čega je osuđen na doživotnu robiju. Nakon ulaska Crvene armije u Mađarskoj po završetku rata pušten je na slobodu, ali je ušao u sukob i s komunističkim režimom. Kad je 1956. izbila revolucija kardinal Mindszenty stao je na stranu ustanika. Nakon što je u studenom iste godine sovjetska vojska izvela invaziju na Mađarsku sklonio se u Veleposlanstvo SAD-a gdje je proveo mnogo godina u zatočeništvu. God. 1971. napušta Mađarsku i odlazi u Beč gdje umire u 83.-oj godini. Njegovi zemni ostaci prebačeni su u Mađarsku 90-ih godina prošlog stoljeća.