FOTO: Slavko Blažić // Prilozi u ovom zborniku su usredotočeni na pojam „domovina“ koji je uvijek aktualan u suvremenom društveno-političkom i znanstvenom kontekstu
Split (IKA)
Dvojezični zbornik „Vielfältige Heimat(en): Kommunikativ-theologische Perspektiven / Raznolike domovine: Komunikativno-teološki pogledi“, urednica Jadranke Garmaz, Marie Juen i Annemarie Hochrainer izašao je krajem svibnja. Zbornik su financijski poduprli Katolički bogoslovni fakultet u Splitu i Innbrucku, a unutar projektnog istraživanja „Kulturelle Begegnungen-Kulturele Konflikte“.
Dvojezični njemačko-hrvatski zbornik „Vielfältige Heimat(en): Kommunikativ-theologische Perspektiven / Raznolike domovine: Komunikativno-teološki pogledi“ urednica Jadranke Garmaz, Marie Juen i Annemarie Hochrainer je 21. zbornik iz serije „Komunikativna teologija“ koju su 2002. pokrenuli Bernd Jochen Hilberath i Matthias Scharer u izdavačkoj kući Matthias Grünewald Verlag u kojoj je izdan i ovaj zbornik. Od 2019. godine uredništvo ovog niza preuzimaju Gunda Werner, Gunter Prüller-Jagenteufel, Jadranka Garmaz, Bradford E. Hinze i Maria Juen.
Prilozi u ovom zborniku su usredotočeni na pojam „domovina“ koji je jako aktualan u suvremenom društveno-političkom i znanstvenom kontekstu. Navedeni pojam se obrađivao i na međunarodnom simpoziju „Nedovršena domovina“ koji je održan u Sinju i Splitu u lipnju 2018. godine u organizaciji međunarodne interdisciplinarne istraživačke grupe „Komunikativna teologija“, Katoličkog teološkog fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku i splitskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Ova publikacija ne sadržava priloge koji su vezani samo za simpozij nego je obogaćena teološkim, znanstveno-religijskim, psihološkim i religijsko-pedagoškim pristupom autora i autorica .
Anđelko Domazet u ovom Zborniku pojašnjava pojam „Domovinski rat“ za nehrvatske čitatelje i iz teološke perspektive ispituje različite funkcije hrvatskog domoljublja u novijoj povijesti. Christian Bauer govori o obrisima pluralističko-kršćanskog pojma domovina te o teologiji višestrukih domovina, a Domagoj Runje razmišlja o domovini u svjetlu biblijskih tekstova i figura te iz hrvatske perspektive istražuje moguće opcije identificiranja. Ottmar Fuchs, između ostalog, kritički razmatra pojam domovina pod vidom otpora nacionalnom i vjerskom fundamentalizmu, a o značenju domovine u digitalnom svijetu govori Christian Henkel. Gunda Werner se u svom radu protivi jednoznačnosti pojma domovina, interpretirajući ga kao povijesnu konstrukciju.
Gina Šparada i Boris Vidović govore o stajalištima hrvatskih branitelja prema domovini i ispituju posljedice koje je na njih ostavio rat. Nicole Bauer analizira odnos Židova prema Austriji kao domovini te iz znanstveno-religiozne perspektive obrađuje suvremenu izgradnju židovskog identiteta. Bernhard Grumme tematizira političku funkcionalizaciju pojma domovina, a Jadranka Garmaz stavlja riječ „između“ u središte svojih religijsko-pedagoških promišljanja o domovini i beskućništvu u vjeri i vjerskoj praksi u Hrvatskoj. Mihael Prović i Sabina Marunčić istražuju doprinos vjeronauka u posredovanju europskih vrijednosti pluralizma, ljudskih prava, tolerancije i mira, a Matthias Scharer pokušava na temelju životne priče Ruth C. Cohn ujediniti psihoterapiju, religioznu pedagogiju i diskurs o domovini. Na kraju, Roman Siebenrock ističe kako je u kršćanskom smislu domovina hodočašće na novom evanđeoskom putu s Biblijom kao vodičem.
Kao nastavak zajedničke istraživačke suradnje teoloških fakulteta u Innsbrucku i Splitu održat će se i 5. kongres Komunikativne teologije u Grazu od 3. do 5. lipnja 2021. pod nazivom: „Moving Home. Heimat im Europa der Gegenwart. Ein kommunikativ-theologischer Kongress“, a koji je radi pandemije koronavirusa morao biti odgođen. Katolički bogoslovni fakultet u Splitu je suorganizator Kongresa i na njemu također sudjeluje nekoliko profesora s Fakulteta. Više o kongresu možete pronaći na mrežnoj stranici teološkog fakulteta u Grazu: https://kommunikative-theologie-2020.uni-graz.at/de/ .