Otvorena Jubilarna godina u Riječkoj nadbiskupiji
Foto: Danijel Delonga // Otvaranje Jubileja u RIjeci
Rijeka (IKA)
Jubilarna godina u Riječkoj nadbiskupiji otvorena je 28. prosinca misnim slavljem u katedrali sv. Vida.
Vjernici, redovnice, redovnici i svećenici predvođeni riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem okupili su se u kod Svetište Majke Božje Trsatske te s njenom ikonom, nakon uvodne molitve i čitanja Papine Bule proglašenja Redovnog jubileja godine 2025., hodočastili do katedrale.
„Ovdje smo ne da bi započeli, nego zapravo nastavili naš zajednički hod“, rekao je nadbiskup Uzinić u trsatskom svetištu na početku hodočašća koje je povezalo dva najvažnija simbola vjere u Rijeci, Gospu Trsatsku i Čudotvorno raspelo u katedrali. „Uputit ćemo se od Marije k Isusu, u zajedništvu s cijelom Katoličkom Crkvom kako bi nakon ovog hodočašća mogli biti na nov način uključeni u poslanje naše Crkve“, rekao je nadbiskup te podsjetio da u godini svjetskog Jubileja, 2025. godine od rođenja Krista, grad Rijeka slavi i svoj jubilej, 100 godina od kako je postala sjedište biskupije.
Nakon hoda Trsatskim stubama i ulicama u središtu Rijeke i Starog grada, hodočasnici su stigli u katedralu gdje je započelo euharistijsko slavlje otvorenja Svete godine. U ovoj su godini katedrala te Gospina svetišta na Trsatu i Svetoj Gori – Gerovo, za Riječku nadbiskupiju proglašena mjestima jubilejskog oprosta pa su vjernici već nakon ovog hodočašća i mise mogli, ako su ispunili uobičajene uvjete, dobiti potpuni oprost grijeha.
U propovijedi je nadbiskup rekao kako su vjernici „ovim hodočašćem od Marijinog svetišta do Čudotvornog križa saželi cijelu povijest spasenja, od utjelovljenja preko Isusovog života, muke i smrti do uskrsnuća. Bio je to i sažetak povijesti Rijeke, od one ranije oko svetišta Gospe Trsatske preko znamenitih Trsatskih stuba do trgova i ulica u središtu grada koje nose imena važnih osoba u njegovoj povijesti. Preko mosta koji je razdvajao i spajao Rijeku u različitim povijesnim okolnostima, ali i mosta-spomena na branitelje i Domovinski rat“.
„Sve što smo prošli u ovih sto godina, ali i ovih 2025 godina, u nama potiču zahvalnost“, rekao je nadbiskup povezujući sjećanje s pročitanim evanđeljem u kojem Isus s roditeljima posjećuje hram u Jeruzalemu, da bi se ispoštovala tradicija vjere i zahvalilo za prošlost. „U evanđeoskom ulomku, međutim, u tom se trenutku događa raskorak. Isus je došao s roditeljima do Jeruzalema, slijedio je njihove tragove, ali onda nije nastavio tim putem, nego je tražio svoj put, Očev put. ‘Zar vam nije bilo jasno da mi je biti u kući Oca mojega?’“, naglasio je. Nadbiskup je stoga pozvao na promjene i poručio vjernicima da riječka Crkva također mora pronaći svoj put, svoj odgovor za izazov vjere u ovom konkretnom trenutku povijesti. To treba biti Očev put, Isusov put.
„Svjesni smo, kao što je Isus bio svjestan u trenutku kad nije krenuo za svojim ocem i svojom majkom, zemaljskim roditeljima, nego je ostao u očevom domu, da su promjene potrebne. Da ne može sve biti onako kako je bilo, da moramo pronaći način kako na novi način u ovom vremenu biti živa Crkva, biti Kristova Crkva, biti u zajedništvu braće i sestara, za braću i sestre s kojima živimo biti kao Isus i njegova živa prisutnost“, kazao je propovjednik.
Izrazio je želju da se hodočasnički hod riječke Crkve ne zaustavi na sjećanju na prošlost nego postane hod naprijed. „To će biti bude li rasla u ljudskosti i postala obitelj obitelji“, objasnio je nadbiskup temeljeći svoje poruke na pročitanom evanđelju.
„Kao Crkva trebamo biti obitelj obitelji, unutar svoje Crkvene zajednice izgrađivati obiteljske odnose braće i sestara. Trebamo biti jedni drugima, i svima, braća i sestre. I drugo, Isus je u svojoj obitelji otkrivao ljudskost, rastao u ljudskosti, kako bi mogao kao čovjek ostvariti svoje poslanje koje kao Bog ima među nama. Želim da i mi, kao Isus, u zajedništvu s Isusom, u uključenosti u njegovu obitelj koja je danas Crkva, možemo rasti u ljudskosti. Da možemo biti bolji ljudi, to je temelj na kojemu je moguće sve graditi. Isus koji je postao pravi čovjek nam je put i model“, istaknuo je.
Na kraju propovijedi nadbiskup se vratio Mariji i zazvao njezin zagovor. „Pokušajmo postati bolji ljudi i biti ljudi za ljude. Neka nas u tom prati nebeski zagovor Blažene Djevice Marije koja nije uvijek razumjela, ali ono što nije razumjela uvijek je u molitvi pretresala u svome srcu i postala nam uzor ne samo kako biti majka, nego i kako biti učenica“, zaključio je nadbiskup Uzinić.