Preč. dr. Grbac župnik je umaške Župe sv. Peregrina i dekan Umaško-oprtaljskog dekanata.

Nakon uvodnog pozdrava moderatora Nevena Ušumovića okupljenima se obratio umaški gradonačelnik Vili Bassanese. „Privilegij je i ponos svih građana Umaga što u našoj župi djeluje, radi i stvara g. Josip Grbac“, rekao je gradonačelnik i nastavio nadodavši kako je prof. Grbac čovjek koji svojim djelovanjem, radom, promišljanjem i svakome razumljivim porukama obogaćuje zajednicu. „S ponosom i radošću zahvaljujem gospodinu župniku za sve trenutke produhovljenosti i bogatstvo koje je svojim promišljanjem, radom i djelima prenio na sve nas, zbog toga smo jednostavno bolja sredina, i stoga mu u ime svih građana grada Umaga hvala na tome“, zaključio je Bassanese.

Moderator je pročitao životopis dr. Grbaca te dva ulomka iz zbornika „Sve provjeravajte, dobro zadržite“, iz teksta vlč. Antona Šuljića o značaju hrvatskih svećenika u Istri te iz teksta dr. med. Vladimira Žmaka „Lanišće – mjesto i župa vjekovne kršćanske tradicije, ishodište života i djelovanja prof. dr. sc. Josipa Grbca“.

Urednik zbornika prof. dr. Jerko Valković je istaknuo kako je u zborniku sudjelovalo 29 autora. „Sve njih povezuje jedna temeljni motiv – zahvalnost, poštovanje i priznanje koje su oni svojim sudjelovanjem u knjizi željeli iskazati prof. Grbcu za sve ono što on jest ili za ono što je kroz protekla desetljeća učinio. Ti su autori na razne načine povezani s prof. Grbcem, neki su njegovi prijatelji, kolege, profesori, poznanici, a desetak je njegovih bivših studentica i studenata“, rekao je prof. Valković te je spomenuo da je on svoj diplomski rad pisao pod mentorstvom prof. Grbca koji se je tada bio tek netom vratio sa studija u Rimu.

Predstavljen zbornik u povodu 65. obljetnice života dr. Josipa Grbca te zbirke njegovih kolumni

„Zbornik je podijeljen u nekoliko cjelina, koje osvjetljavaju neke važne odrednice djelovanja i osobnosti prof. Grbca“, rekao je prof. Valković. Prvi prilog donosi bibliografiju, popis svega onoga što je prof. Grbac napisao od 1987. do danas. Riječ je o impresivnom broju tekstova, a napose je iznenađujuća raznolikost tema koje je obrađivao. Dva središnja dijela zbornika sadrže 18 tekstova, to su prilozi profesora iz svih katoličkih bogoslovnih fakulteta u Hrvatskoj. Autori obrađuju razne teme: pišu o temeljnim postavkama moralne teologije, govore o socijalnom nauku Crkve, o problemima vezanim uz obitelj i ženidbu, evangelizaciju, duhovnosti, medijima. Prof. Josip Grbac vezan je uz Istru i ovo područje, dovoljno je spomenuti njegovo pastoralno djelovanje, zalagao se oko pokretanja prve privatne klasične gimnazije u Pazinu, bio je movens nekih važnih skupova i simpozija, aktivno je sudjelovao u filmskim zapisima o biskupu Dobrili, Josipu Turčinoviću i drugim hrvatskim crkvenim velikanima. Zato se u predzadnjem dijelu ove knjige nalaze tekstovi o povijesti Istre“, napomenuo je prof. Valković. Posljednji dio knjige, pod naslovom „Odjeci riječi” odnosi na prisutnost i djelovanje prof. Grbca u medijima: kolumnama, intervjuima, prilozima, sudjelovanjem u kreiranju filmskih zapisa i općenito aktivnim uključivanju u javne rasprave, on ne ostaje u granicama crkvenih medija. Poznato je da djelovanje na medijskoj sceni pretpostavlja sigurnost u vlastitim stavovima, te vjeru i hrabrost, što ej ujedno i naslov posljednjeg teksta zbornika“, istaknuo je prof. Valković. Kao urednik izdanja zahvalio je svim suradnicima, recenzentima i autorima koji su sudjelovali u nastanku zbornika. „Ne znam da li bi uopće bilo ove knjige da se prof. Grbac kroz niz godina nije odlučno upuštao u suočavanje s konkretnim životnim izazovima i pitanjima našega društva, promatrajući našu svakodnevnu življenu stvarnost etičko-kršćanskim pogledom. Važno je spomenuti da su posljednja desetljeća, u kojima je prof. Grbac pisao bila su obilježena brojnim previranjima i promjenama, a mnogi su čitatelji, upravo čitajući njegove tekstove, pronašli smjernice za daljnje promišljanje.

Nakon svog obraćanja prof. Valković je prof. Grbcu uručio Posebno priznanje za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih moralnih vrednota koje mu je ove godine dodijelilo Hrvatsko društvo katoličkih novinara povodom obilježavanja 55. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija

„Prof. dr. sc. Josipu Grpcu dodjeljuje se priznanje za dugotrajnu, izuzetno kvalitetnu nazočnost u hrvatskome medijskom prostoru snažnim i kompetentnim argumentima izražavajući i nadasve pojašnjavajući prilike u Crkvi i društvu u svjetlu teološkog nauka. O aktualnostima i svakodnevnim temama u Crkvi i društvu progovara pisanom riječju u katoličkim tiskovinama, ali se spremno odaziva i na intervjue i gostovanja u radijskim i televizijskim emisijama. Autor je brojnih knjiga te impresivnog niza teoloških članaka. Redovito sudjeluje, kao organizator ili predavač, u raznim skupovima koji su posvećeni istaknutim događajima ili osobama vezanim uz život Istre, sudjeluje izlaganjima na simpozijima o mons. Boži Milanoviću, biskupu Dragutinu Nežiću te sudjeluje aktivno u filmskim zapisima o biskupu Jurju Dobrili, Josipu Turčinoviću i drugim hrvatskim crkvenim velikanima. Svojim aktivnim zalaganjem djeluje u radu više tijela Hrvatske biskupske konferencije, a istaknuo se i u znanstveno-nastavnom djelovanju.“, navedeno je, uz ostalo, u obrazloženju za dodjelu Priznanja.

Predstavljen zbornik u povodu 65. obljetnice života dr. Josipa Grbca te zbirke njegovih kolumni

Vlč. Anton Šuljić je, osim svoga obraćanja, glazbeno nastupao uz gitaru otpjevavši stihove literarnih klasika ovih prostora, primjerice stihove Drage Gervaisa „Bog domovina“. Govoreći o Zbirci kolumni „Hrvatski vremeplov: teološko-etička promišljanja o hrvatskoj zbilji“, Šuljić je istaknuo da zbirka daje mogućnost da razumijemo svijet na jedan moralno-etički, teološki, ali prije svega humanistički način, da ga promatramo iz jedne dublje razine.

„Intelektualna zajednica u Hrvatskoj je društveno šutljiva zajednica, dok je teološki milje dobrim dijelom skoro sklon salonskom teologiziranju, a Josip Grbac sve to nije, i zato sam o njemu pisao kao o onom izdanku hrvatskog istarskog svećenstva koje je počelo još od glagoljaštva kada je naš glagoljaš vidio što je bitno i rekao ‘Vita, vita, štampa naša gori gre!’, dakle opredijelio se za knjigu“, rekao je vlč. Šuljić. „To je niz koji je nastavljen s biskupom Jurjom Dobrilom, mons. Božom Milanovićem, vlč. Antunom Kalcem, nadbiskupom Josipom Pavlišićem, vlč. Antom Kresinom, vlč. Josipom Turčinovićem, mons. Aldom Starićem, mons. Antunom Hekom i prof. dr. Josipom Grbcem. Vidjevši što je bitno oni su tome posvetili sve svoje energije. To je teologija koja je na tragu onoga što je bitno odredilo papu Franju, koji polazi iz tzv. teologije naroda, koja šalje teologa i svećenika na rubove, tamo gdje čovjek živi i radi. Teolog koga ti ne možeš susresti u svom svakodnevnom životu ne izvršava svoju zadaću.“

„Prof. Grbac je svećenik intelektualac koji sva svoja znanja koja je stekao izriče na jedan vrlo primljiv način, jednostavnog, ali hrabrog govora, njegova rečenica je britka, njegova misao kipti, kao da će raspuknuti rečenicu, dok čitate njegove tekstove otkrivate nove svjetove, to je ta duhovna energija koju on u svom pisanju prenosi na nas čitatelje. Hoćemo li znati prepoznati tu snagu? Vjerujem da hoćemo“, napomenuo je Šuljić.

„Prof. Josip Grbac je čovjek dijaloga, jedan od rijetkih teologa koji nastavlja ono što je II. Vatikanski koncil promulgirao kao bitno za Crkvu, a to je da je ‘radost i nada, žalost i tjeskoba’ također ‘radost i nada, žalost i tjeskoba’ Kristovih vjernika i da mi moramo dijalogizirati, da moramo stupiti u odnos, i da u dijalogu s istomišljenicima, ali još više s onima koji misle drugačije, trebamo biti tu, izdržati, biti sugovornici svjesni sebe, takav je Josip Grbac, iz te pozicije on je danas čovjeku sugovornik, a to je nasušna potreba Crkve, društva i intelektualne zajednice“, zaključio je vlč. Šuljić.

Na kraju se okupljenima obratio i sam prof. Grbac. Uz prigodne zahvale istaknuo je zadovoljstvo velikim odazivom publike. Ja sam kroz 33 godine na Teološkom fakultetu predavao moralnu teologiju, to nije etika, etika je znanost, koja definira što je uvijek dobro, a što je uvijek zlo, što je dobro, a što loše. To što je uvijek dobro ili loše za tebe, ne znači da je u svakome trenutku tvog života dobro ili loše. Moral je taj koji će, ovisno o tvojim okolnostima i životnim situacijama, psihičkoj raspoloživosti, stanju, konkretnoj situaciji u kojoj se nalaziš, to će utjecati na prosudbu da li si dobar ili loš. Dakle, ako je nešto loše u teoriji, nije rečeno da je to uvijek loše kada to činiš ti u nekim specifičnim okolnostima. Zato sam sebe uvijek pokušavao vidjeti kao nekoga tko pokušava, ne toliko naučiti etiku, nego odgojiti savjesti mladih ljudi kojima sam kroz 33 godine predavao. Zato sam morao pisati. Meni nije bilo nikada dovoljno da student zna u teoriji što je dobro ili loše. Ja sam uvijek pitao ‘Što ti o tome misliš, kako bi ti postupio?’, to je taj Hrvatski vremeplov. To je situacija osobnog morala i društvenog morala. Plovidba kroz vrijeme s tog nekakvog moralnog stanovišta. Dakle poticaj na pisanje bila je spoznaja i moje duboko uvjerenje da se, u mnogim stvarima, po pitanju etike i morala, kršćanska i humanistička etika se upotpunjuju, humanum i cristianum imaju gotovo identične poglede kada govorimo o etici i moralu, mi ćemo se deset puta prije složiti kada govorimo o moralnoj odgovornosti i etičkim načelima nego što ćemo se složiti kada govorimo o vjerskim načelima, dogmama i istinama. Taj moj osjećaj dužnosti nalagao mi je ne samo da nabrajam što je u teoriji dobro ili loše već i da objasnim kako valja prosuđivati nečije ili vlastito ponašanje, kada, kako i zašto je netko postupio na određeni način, da li je radio po savjesti ili ne. To je bio razlog, ne samo što sam odlučio da moram to napisati, nego i zašto sam ja kroz tih 33 godine, osim na fakultetu bio uvijek djelatan i u na župama, Rovinj, Rabac, Umag Murine i Savudrija. Ono što sam nekad radio na katedri sada pokušavam kao župnik. Stoga, ako itko od vas bude u tim knjigama našao barem jednu iskru inspiracije koja mu može poslužiti kao orijentir u ocjeni da li čini dobro ili zlo, je li nešto u društvu dobro ili loše, onda sam ja u svojoj nakani uspio”, rekao je prof. Grbac.

Osim vlč. Šuljića, nastupili su i članovi Klape Lungomare.

Predstavljanje je organizirano suradnjom organizatora Grada Umaga i Župe Umag te suorganizatora Gradske knjižnice Umag i Ustanove Festum.