Prvo predavanje održala je profesorica socijalne pedagogije i diplomirana gestalt psihoterapeutkinjaDanijela Perić Krstulović o temi „Mentalno zdravlje djece i mladih — rizici i zaštitni faktori“. Drugo predavanje održala je magistra filozofije i hagioasistent mentor Ana Perišić o temi „Prevencija ovisnosti i agresivnosti kod djece i mladih, hagioterapijski pristup“. Skup je moderirala Renata Jurčević, diplomirana socijalna radnica i supervizorica u sustavu socijalne skrbi.

Mentalno zdravlje definira se kao stanje dobrobiti, u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Zavod za javno zdravstvo u Hrvatskoj iznio je podatke 2019. prema kojima je 5000 djece upućeno dječjem psihijatru. Taj je broj 2023. iznosio gotovo 11 tisuća djece koji su bili upućeni na stručnu psihijatrijsku pomoć. Predavačice su istaknule da se u svojim praksama sve više susreću s djecom od 10-13 godina kojima je potrebna stručna psihološka pomoć. Istaknule su da na biopsihosocijalni model mentalnog zdravlja utječu mnogi čimbenici od temperamenta djeteta, tjelesnog zdravlja, obiteljskih odnosa, iskustva traume, vršnjačkih odnosa, stresnih životnih situacija, školskih i radnih sredina, samopoštovanja, socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih vještina.

Naglasile su da svi razvojni ishodi ovise ponajviše o zaštitnim i rizičnim čimbenicima. Treba imati na pameti da rizični i zaštitni čimbenici s vremenom se mijenjaju te nisu isti iz generacija u generaciju. Rizični čimbenici koji su najviše utjecali na mentalno zdravlje najnovije generacije su pandemija, potresi i ratovi, popustljivi roditeljski stil, ubrzani ritam života, upitan sustav vrijednosti, nedostatak dosade i spontane igre koja iznimno važna za kreativnost i razvoj djeteta, nekontrolirano korištenje mobitela i kompjutera tzv. ekranizam, novi pojam koji se koristi sve više u stručnoj literaturi, zatim dijete koje postaje centar obitelji i kojemu se sve treba udovoljiti, laka dostupnost sredstava ovisnosti (cigarete, snus, alkohol, droga, online kocka…), nezadovoljavanje psiholoških potreba djece te nedostatak emocionalne pismenosti i empatija koja se najviše očituje u pojedinim recentnim primjerima beskrupuloznog „cyberbullinga“.

Izlagačice su naglasak stavile na utjecaj medija na mentalno zdravlje djece i mladih. Elektronički mediji su sastavi dio naših života i imaju važnu ulogu u emocionalnom razvoju, ponašanju i intelektualnom funkcioniranju djece i mladih. Pozitivne strane medija su obrazovanje, informiranost, zabava i opuštanje. No negativne strane su izloženost sadržajima neprimjerenim djeci i mladima, otuđenost i pasivizacija, politička i svjetonazorska manipulacija, jezična nekultura, opsjednutost zabavom i utjecaj reklama, poručile su.

Poznati psiholog Jesper Juul rekao je da su elektroničke naprave postale „članovima obitelji“ jer odvlače puno pažnje i doslovno mijenjanju kulturu obiteljskog života na načine koji su nezdravi za odrasle odnose utemeljene na ljubavi. Istaknuli su da je dolaskom društvenih mreža zabilježen nagli porast anksioznosti, depresije, samoozljeđivanja te pokušaja samoubojstava kod djece i mladih osoba. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako je svaki treći učenik i student u Hrvatskoj osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama. Izgradnja zdravih navika u korištenju medija ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje.

Ono što je bitno jest da roditelji, ali i odgojitelji i učitelji budu uistinu svjesni svih mogućih štetnih učinaka koji zasigurno mogu ostaviti posljedice na djecu. Roditelji su najvažniji faktor u prevenciji pojedinih rizičnih čimbenika koji mogu utjecati na mentalnu higijenu djeteta. No roditelji  u današnjem svijetu se ne mogu boriti sami već je potrebna pomoć šire društvene zajednice.

Na okruglom stolu se apeliralo da sve razine institucija moraju sudjelovati pri kreiranju politika, strategija, intervencija u borbi za mentalno zdravlje djece i mladih. Također, rekli su da je jedan od ključnih faktora u prevenciji obavezna edukacija roditelja u vrtićima i školama. Naime, većina problema proizlazi iz obitelji, a ponašanje djeteta je tek simptom neadekvatnog obiteljskog stanja. Na Okruglom stolu moglo se čuti kako je potrebno povećati broj stručnjaka u osnovnim i srednjim školama, jačanje stručnih službi te sustavni i sveobuhvatni programi za roditelje koji su kvalitetni, efikasni i dostupni.

Dvije stvari su posebno naglašene na stručnom skupu, a to je da djeca zaslužuju imati pozitivna iskustva u životu te živjeti ispunjen i produktivan život, a obveza društva je to omogućiti. Druga bitna činjenica je da se s pomoću ovakvih tribina pokaže da ima onih koji mogu pomoći mladim osobama u krizi, kako stručnih pojedinaca tako i ustanova. Nakon predavanja održana je diskusija u kojem su svi prisutni mogli sudjelovati i iznijeti svoja stajališta. Druženje nakon okruglog stola nastavilo se na domjenku.

Na okruglom stolu sudjelovali su stručni djelatnici s područja zdravstva, prosvjete, socijalne skrbi, voditelji stručnih službi upravnih tijela Grada Splita i SDŽ-e te drugih ustanova udruga koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih, mnogobrojni roditelji te zainteresirane građanke i građani, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.