Noćna procesija počinje nakon slavlja mise Večere Gospodnje, u 22 sata, iz šest mjesta na središnjemu dijelu otoka – Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. U procesiji „Za križen“, u kojoj je iznimna čast biti križonoša, red na nošenje križa čeka se godinama. Dovoljno je napomenuti da se zainteresirani križonoše upisuju još kao djeca.

U ovogodišnjoj pokorničkoj procesiji koju pripremaju i provode bratovštine, križonoše su Miko Visković (1994.) iz Jelse, zatim Matej Mileta (1991.) iz Pitava, Jakov Rubinić (1990.) iz Vrisnika, Kristijan Rojnica (1994.) iz Svirača, Andriano Antun Račić (1986.) iz Vrbanja i Dare Keršić (1990.) iz Vrboske.

Jakov Rubinić rekao je za Hrvatski katolički radio da je lista križonoša u Vrisniku popunjena do 2034. godine, a njegov je red došao 15 godina nakon prijave. „Od malena sam vezan za procesiju, i svi iz moje obitelji su nosili križ – otac, stric, djedovi, pradjedovi, koliko se sjećam. Nekako si od malih nogu vezan za to, za to se živi. Malo je selo, a tog Velikog tjedna ljudi se skupe i pomažu jedan drugome“, rekao je Rubinić govoreći o toj tradiciji u Vrisniku.

Kristijan Rojnica rekao je da se odlučio prijaviti za nošenje križa nakon jedne nedjeljne mise. Bez znanja roditelja otišao je župniku i prijavio se te iščekivao oko 20 godina da na njega dođe red. Rojnica je napomenuo da će se ovogodišnja procesija održati kako se održavala prije pandemije koronavirusne bolesti, u kojoj je taj događaj bio pod veliki medijskim pritiskom.

Rojnica je opisao i običaje koji prethode pučkoj procesiji. Na Veliku srijedu vjernici se okupljaju na baraban u crkvi, uz pučke napjeve i gašenje svjetla, udaranjem maslinovim palicama po klupama stvara se buka (baraban) u spomen na Isusa koji je na početku muke bio izudaran. U četvrtak, nakon mise s obredom pranja nogu dvanaestorici apostola, kreće se u procesiju uz tradicionalne napjeve. Svaki napjev ima svoju melodiju koja se 500 godina prenosi usmenom predajom.

Križonoša iz Svirača također je podsjetio da je zapisivanje za križonoše počelo tek nakon Drugoga svjetskog rata i to prema tomu tko je dao više novaca kojih tada nije bilo.

U noćnoj procesiji dugačkoj oko 25 kilometara križonoše će nositi križeve koji su teški od 10 do 18 kilograma. Procesije će se iz šest hvarskih župa kretati u smjeru kazaljke na satu tako da se neće susresti. Prema tradiciji, križonoše će ispratiti i dočekati njihovi župnici, a pri dolasku osobito je dirljiv trenutak kada križonoša s križem trči u zagrljaj župniku. Procesija završava ujutro oko 7 sati.