U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika predvođenih biskupom u miru mons. Slobodanom Štambukom, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, gvardijanom samostana o. fra Ante Antića fra Ivanom Macutom, magistarom franjevačkih bogoslova fra Ivicom Jurićem i rektorom Centralnoga bogoslovnog sjemeništa don Jurom Bjelišem. Slavlju su prisustvovali štovatelji sv. Franje te franjevački i dijecezanski bogoslovi.

U propovijedi mons. Barišić govorio je o malenosti, skromnosti i jednostavnosti sv. Franje. Ustvrdio je kako je, gledajući Franju koji je odlučio živjeti intenzivan i dinamičan život posvećen Bogu, Krist zasigurno bio radostan.

„Krist želi da se svi mi odlučimo živjeti intenzivno, bogato, dinamično, ali i skromno i ponizno, kako bi nad životom svakog od nas mogao reći ‘Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima’. Slavim te radi ovog malog čovjeka jer je spoznao Otajstvo vjere i tajnu Ljubavi“, istaknuo je nadbiskup i dodoa kako je malenost sv. Franje potrebna svima. Ona je oznaka zrelosti i mudrosti te nas čini velikima u Božjim očima. Pozvao je sve okupljene da uđu u dubinu svoga srca i osluškuju dinamiku života koju Gospodin želi ostvariti u svakome od nas.

Posebno je naglasio povezanost sv. Franje s Isusom Kristom koja je bila toliko jaka da se je htio i na zemlji što više suobličiti Kristu te njegovu odanost majci Crkvu koju je toliko ljubio da je prihvatio Božje poslanje i obnovio je iznutra. „To je snažna poruka i svima nama danas, a posebno svećenicima i bogoslovima. Molimo sv. Franju da i za nas izmoli žara i dinamiku poziva kako bi živjeli i radili na veću slavu Božju i na korist braći te kako bi Crkvu vidjeli kao majku, a Krista kao izvor svakog rasta“, zaključio je nadbiskup.

Nakon misnoga slavlja bogoslovi i odgojitelji nastavili su druženje za bratskim stolom. Samoj proslavi svetkovine prethodila je trodnevnica u kojoj se molila, odnosno pjevala večernja molitva časoslova.