300 vjeroučitelja okupilo se u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu na drugom danu Katehetske ljetne škole koja se održala pod naslovom „Pripovijedanje kao nastavna metoda u vrijeme digitalne kulture“. Drugi dan Škole započeo je misnim slavljem koje je predvodio prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Nakon misnoga slavlja uslijedile su radionice koje su se nastavljale na tematske radionice započete prvoga radnoga dana Škole, a one su redom bile: „ABCeda pripovijedanja ili kako sve može postati priča“ pod vodstvom Zorice Šitum, Andree Ćapin, Andrijane Bagarić i Marije Škeva.

Druga radionica održana je pod naslovom „’Samo stvarne ruke pišu stvarnu poeziju’ (Paul Celan) O riječima u rukama – tehnike stvaranja pripovijesti“ pod vodstvom Branke Mlinar, Sandre Milanović, Gordane Kelave i Sare Pleštine. Treća radionica održana je pod naslovom „’Ono smo što komuniciramo’. O učenju i poučavanju vjerskoga sadržaja u digitalnom svijetu“ pod vodstvom Ane Rücker, Anice Galešić, Marine Šimičev te Mariane Dellavia.

Središnji dio drugoga radnoga dana Škole bio je okrugli stol „Nigdje se ne nazire kraj…Izazovi i rizici komunikacije u digitalnoj kulturi“, a na kojem su sudjelovali glavni urednik Hrvatske katoličke mreže dr. sc. Siniša Kovačić, župnik Župe sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu i rektor istoimene bazilike te urednik YouTube kanala „askfrapriest“ fra Ivan Marija Lotar vjeroučitelj Splitsko-makarske nadbiskupije i jedan od suautora emisije „Božanstvena komedija“ te urednik emisije „O tempora!“ na Laudato TV Stanko Stojić. Okrugli stol moderirala je glavna urednica Novih medija Hrvatske katoličke mreže Diana Tikvić.

Cilj okruglog stola bio je, u dijalogu sa sudionicima, ali i vjeroučiteljima prezentirati kulturu dijaloga u digitalnim medijima, ali i svijet virtualne stvarnosti kao činjenicu koja, kako su sudionici istaknuli, pred nas stavlja mnoge izazove. Sudionici su se složili da velika većina i dalje ne želi priznati činjenicu da su mladi ovisnici o društvenim mrežama koje im nameću stil života, zahvaljujući agresivnom marketingu i interesnim skupinama.

Ignorirajući tu činjenicu, ignoriramo često i problem koji društvene mreže generiraju u društvu. Umjesto problematiziranja postojanja takve „digitalne kulture“, fokus bi trebalo staviti na perspektive i mogućnosti koje su na raspolaganju autorima sadržaja, a onda i konzumentima, poručili su.

Sudionici su željeli istaknuti da digitalni mediji i platforme nisu i ne mogu biti isključivi izvor zla. Oni imaju i puno toga dobroga. Naravno, sve to ovisi o slobodi izbora – odlučiti želimo li jeftinu površnu nemoralnu zabavu ili želimo dublji kvalitetniji sadržaj. Sudionici su se složili da vjeroučitelji moraju biti svjesni da je njihova njiva velika i može biti plodonosna ako sebe i sve oko sebe educiraju za ispravno korištenje digitalnih sadržaja.

Jedan od bitnih odgojnih ishoda i ciljeva vjeronaučnog procesa je utvrđivanje sudionika vjeronaučnoga procesa u vlastiti identitet kojega neće gubiti niti onda kada se kreću anonimnim bespućima digitalnog kontinenta. Sudionici su zgodno zaključili da vjeroučitelji, u duhu izrečenoga, ali i u duhu postkoncilskih dokumenata, moraju postati ambasadori digitalne kulture. Na kraju okruglog stola u raspravu su se aktivno uključili i vjeroučiteljice i vjeroučitelji s pitanjima nakon čega se razvila plodna rasprava. Cijeli susret završen je zaključnim govorom prof. dr. sc. Ivica Pažina, nakon čega je uslijedila zajednička molitva, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.