Susret, na kojemu se okupilo oko stotinu i dvadeset svećenika, započeo je euharistijskim slavljem koje je u Gospinoj špilji predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša u suslavlju sa splitsko-makarskim nadbiskupom u miru Marinom Barišićem, pastoralnim vikarom mons. Nediljkom Antom Ančićem i upraviteljem Svetišta u Vepricu don Mijom Šurlinom.

„Ovo vrijeme želimo na poseban način posvetiti sebi i svojoj duhovnoj izgradnji. Danas ćemo razmišljati o Duhu Svetom, o Duhu istine koji djeluje u svijetu, ali isto tako koji djeluje preko nas svećenika u Crkvi i među Božjim narodom. Svjesni smo da smo grešni i da trebamo Božje pomoći i oproštenja. Zato na početku ove svete mise priznajmo svoje grijehe da možemo dostojno sudjelovati u ovom svetom otajstvu“, rekao je nadbiskup Kutleša, uvodeći u misno slavlje.

Tumačeći evenđeoski tekst, nadbiskup Kutleša u propovijedi je govorio o djelovanju Duha Svetoga, o Duhu istine i pravde, o Duhu tješitelju i branitelju. U tom je svjetlu naglasio da je Isus Krist upozorio svoje učenike da nema slave kraljevstva Božjega bez križa i patnje. Upućivao ih je u istinu da će biti radi njega proganjani, istjerivani iz sinagoga, izopćeni zato što navještaju Radosnu vijest. Odnosno da će biti ubijani, a oni koji ih ubijaju mislit će da pri tom čine dobra djela poput sv. Pavla, odnosno Savla, istaknuo je.

Stoga ih je potaknuo na promišljanje o njihovim uvjerenjima da se ne bi dogodilo da čine loše misleći da čine pravedno. „Trebamo biti ljudi koji će slijediti Isusa Krista onako kako on od nas traži i ne bježati od križa koji Bog stavlja pred nas. U prvom redu to se traži od nas svećenika kojima je povjeren Božji narod i spasenje duša za koje smo mi, također, odgovorni. Odgovorni smo za svoje riječi koje im upućujemo i za svoje ponašanje u župnoj zajednici ili tamo gdje nam je Bog povjerio da ga naviještamo“, rekao je splitsko-makarski nadbiskup.

Svoje je svećenike ohrabrio riječima kojima je Isus hrabrio svoje učenike kad im je govorio da će im poslati Duha Branitelja koji će stalno s njima biti. Dolazak Duha bio je upravo ispunjenje Isusovih obećanja: „Evo, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta.“ „Duh Sveti čini u nama da spoznamo svoje grijehe i pokajemo se za njih, da osudimo grijeh koji činim, ali i grijeh koji se događa oko nas i u društvu. Najgore je kad ne razlikujemo dobro od zla, osobito mi svećenici, i kada preko zla prelazimo šutke i ne reagiramo“, upozorio je mons. Kutleša.

Govoreći o naravnoj i nadnaravnoj Božjoj objavi nadbiskup je naglasio da nam se Bog uvijek objavljuje pomoću Duha Svetoga samo se trebamo otvoriti njegovim poticajima. Na kraju svoga govora nadbiskup je potaknuo sve na čitanje teološkog i duhovnog štiva, ali još više na molitvu i osobni odnos s Isusom Kristom jer je on objava Boga.

„Koliko bolje upoznamo Isusa Krista, toliko ćemo bolje spoznati ono što on želi od nas. Ono što naučimo iz knjiga o Njemu neće nas toliko približiti Njemu koliko osobni odnos s Njim. Zato želim i vama i sebi da budemo ponizni, da znamo kleknuti i moliti Isusa Krista i tražiti oproštenje. Osnaženi milošću Božjom možemo krenuti svojim vjernicima i poučavati ih onoj istini u koju smo uvjereni. Zato ćemo danas moliti svi jedni za druge da nam Bog da vjere i da možemo biti pravi Kristovi svjedoci, tražitelji, nositelji i branitelji Istine“, poručio je nadbiskup Kutleša. Liturgijsko pjevanje pripremio je maestro don Šime Marović.

Drugi dio programa, koji je održan u velikoj dvorani, započeo je osvrtom dr. Nediljka Ante Ančića na dijecezansku fazu Sinode o sinodalnosti. Krajem travnja završena je polugodišnja dijecezanska faza Biskupske sinode o sinodalnosti. Nadbiskupsko povjerenstvo za  dijecezansku fazu izrađuje skupno izvješće koje će krajem svibnja uputiti Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.  U tom vidu dr. Ančić je dao kratak osvrt na pripremu Sinode u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i  na provedbu sinodskog zborovanja po župama, redovničkim i crkvenim ustanovama naglasivši da se na informacijskom dijelu o važnosti i značenju Sinode za život i djelovanje Crkve mnogo učinilo.

Spomenuo je susrete na kojima se govorilo o Sinodi, o pismu nadbiskupa, o poveznici na nadbiskupijskoj internetskoj stranici, o radu Povjerenstva za provedbu dijecezanske faze upute, o poticajima i smjernicama kako u župnim zajednicama, redovničkim zajednicama i drugim crkvenim ustanovama organizirati susrete na kojima će se moliti i razmišljati o  sinodalnosti  – bitnoj dimenziji Crkve. Posebno se osvrnuo na izvješća poslana Ordinarijatu o tom zborovanju, istaknuvši da je broj pristiglih izvješća iz župa u odnosu na organizacijski angažman o sinodskom hodu, dosta skroman (24%).

„Izvješća o održanim susretima daju priličan uvid  u duhovnost naših vjernika, u profil naših župa i crkveni život u župnim zajednicama, otkrivaju vjernička iskustva, njihova zapažanja, dobre strane i nedostatke pastoralnog rada, odnos prema župniku i dr. Zato je po mojem mišljenju šteta što nismo dobili više ovakvih povratnih informacija koje nam mogu poslužiti da još više poboljšamo evangelizacijsko djelovanje u našoj mjesnoj Crkvi“, istaknuo je dr. Ančić.

Kancelar don Ratomir Vukorepa pročitao je zanimljiva zapažanja don Josipa Periša o odgovornima vjernika na pitanja u upitniku. Na upitnik je sveukupno odgovorilo 1769 ispitanika. Osvrnuo se na upitnike koji su se ispunjavali na daljinu,  izabrao je šest važnih pitanja koja su tamo postavljena, pregledao oko polovine upitnika i posložio odgovore na pitanja: Opći podatci o ispitanicima; Vjerska praksa ispitanika; Percepcija i prosudba vlastite župe; Percepcija svoga župnika; Pastoralni prijedlozi; Iskustvo i osobno viđenje Crkve.

Upitnik su ispunjavale više žene, nego muškarci (žene 68 %; muškarci 32 %). Zastupljene su sve životne dobi, ali su najviše sudjelovali vjernici zrele odrasle dobi. U najvećoj mjeri sudjelovali su vjernici iz gradskih župa (63 %). Većina sudionika upitnika ide svake ili gotovo svake nedjelje na misu. Manji postotak ide samo nekoliko puta godišnje, a neznatni broj vrlo rijetko ili nikada. Većina sudionika upitnika nije aktivno uključena u život župne zajednice, nego sebe smatraju običnim vjernicima. Ipak, ne isključuju svi mogućnost i želju uključiti se u neki oblik pastoralne suradnje.

Pohvalno je što ispitanici vrlo često izražavaju spremnost biti na raspolaganju, ako bi ih župnik zamolio za neku pomoć. Posebno se ističe spremnost na karitativni rad ili neki oblik volontiranja u župi. Oko 50 % ispitanika opisuje svoju župu kao naglašeno tradicionalnu u kojoj se slave mise, dijele sakramenti i vrše razne pobožnosti. Ono što primjećuju kao nedostatke u tradicionalnoj župi je temeljitija i kreativnija priprema djece i mladih za primanje pričesti i krizme; nastavak sustavnog i redovitog rada s mladima nakon krizme; nedostatak bračnog i obiteljskog pastorala; nedostatak molitvenih i drugih manjih zajednica u župi; zatvorenost prema novim crkvenim pokretima; organizacija hodočašća itd.

Još uvijek veći postotak vjernika Crkvu promatra kao instituciju za koju su isključivo odgovorni papa, biskupi i svećenici, dok manji postotak Crkvu vide kao zajednicu svih Kristovih vjernika. Dakle, u očima vjernika još uvijek je naglašenija pretkoncilska klerikalna slika Crkve, nego koncilska slika naroda Božjega. Mr. Periš zaključuje da „online upitnik može biti od velike koristi mjesnoj Crkvi i svim pastoralnim djelatnicima kao jedna vrsta pastoralne dijagnoze od strane samih vjernika.“

Don Tomislav Ćubelić, predstojnik nadbiskupijskog Ureda za obitelj govorio je o 4. nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Ludbregu. Rekao je da su Splitsko-makarsku nadbiskupiju predstavljala 22 bračna para i dva dječaka. Iznijevši cijeli tijek dvodnevne proslave naglasio je da je Varaždinska biskupija susret vrlo dobro organizirala. Najviše o čemu su nazočni na susretu razgovarali su svjedočanstva obitelji na susretu.

„Crkva je svjesna svih opasnosti sivih institucija koje su se u suvremenom svijetu nadvile nad obitelj, koje razaraju obitelj, koje joj oduzimaju pravo u odgoju i oblikovanju djece i mladih ljudi, koje je proglašavaju nazadnom, potrošenom, suvišnom. Nije samo na tim strukturama odgovornost. Odgovornost je i na Crkvi koja je pozvana i poslana da jasnijim, čistijim stavovima, susretima, katehezama na koje trebamo pozivati obitelji i tako joj otvarati čistiji pogled da hrabrije svjedoče i iznose svoje stavove koji znače istinske vrijednosti života“, naglasio je don Tomislav te dodao da je odgovornost i na samim obiteljima.

Ustvrdio je da su se kršćanske obitelji „ohladile“ za vjeru, za sakramente, za euharistijske susrete, za obiteljsku molitvu, za komunikaciju i žrtvu unutar obitelji. „Kao da je obitelj učinila odmak od Boga. Komunikacijom je obitelj pozvana vidjeti sebe, svoje mjesto i ulogu, svoju vjeru u Isusa Krista, odgoj djece i mladih“, rekao je don Tomislav, pozvavši nazočne da zajedno promotre što se može učiniti za obitelj kako bi ona uistinu bila povlašteno mjesto za prenošenje vrlina te nada i budućnost naše domovine.

Ekonom don Jozo Gojsalić predstavio je podatke iz ekonomata Nadbiskupije za 2021., koji će biti objavljeni u Vjesniku Splitsko-makarske nadbiskupije. Nazočnima se obratio mons. Barišić. Zahvalio je svima na suradnji kroz proteklih skoro 30 godina, 22 godine kao ordinarija i sedam godina kao pomoćnog biskupa. Rekao je da miran ide u mirovinu u kojoj će nastaviti biti apostol bez tereta odgovornosti koju sa sobom nosi služba ordinarija mjesne Crkve.

„Kroz protekle godine upoznao sam poprilično našu domovinsku Crkvu i mogu reći da je naša nadbiskupija ovakva kakva je i sa svojim poteškoćama jedna od boljih biskupija u Crkvi u Hrvatskoj. Može biti bolja i zato imamo iskusnoga mladog biskupa Dražena, koji će sa svojim znanjem i iskustvom ovu biskupiju učiniti još boljom i kompletnijom.“ Nadbiskup Barišić stavio se na raspolaganje nadbiskupu Kutleši za daljnju suradnju što bude u njegovoj moći, naglasivši da ovo nije oproštaj nego novi vid prisutnosti u mjesnoj Crkvi. Zaželio je svima Božji blagoslov u daljnjem radu.

Zaključne misli i poticaje uputio je nadbiskup Kutleša. Zahvalio je nadbiskupu Barišiću za dugogodišnje vođenje Splitsko-makarske nadbiskupije, naglasivši da uvijek treba pohvaliti ono dobro, a ono loše ispravljati i ići naprijed. Izrazio je svoju radosnu podršku mons. Barišiću da i dalje aktivno sudjeluje u pastoralu nadbiskupije, u dijeljenju sakramenata i u različitim župnim i nadbiskupijskim proslavama. Upućene riječi dvojice nadbiskupa popraćene su pljeskom nazočnih svećenika. Nadbiskup Kutleša složio se s mons. Barišićem da Splitsko-makarska nadbiskupija ima veliko blago mladih vjernika i obitelji te klera što treba sačuvati i ono dobro dalje razvijati. Zamolio je župnike da obavijeste Ordinarijat kada im u župu dolazi biskup neke druge biskupije, osobito kada dolazi neki inozemni svećenik da bi se sa sigurnošću znalo o prikladnosti njegove svećeničke službe.

Zahvalio je svećenicima na njihovom požrtvovnom radu, naglasivši da ima povjerenja u njih, da bi želio da što više surađuju, komuniciraju i da su im njegova vrata uvijek otvorena. „Svjestan sam da smo na istoj lađi, ako surađujemo ta će lađa ići naprijed, ako ne surađujemo ta lađa neće moći ploviti. Svaki mornar na njoj je vrlo važan i svatko mora odrađivati svoj dio posla jer smo na njivi Gospodnjoj.“ Posebno je zahvalio redovnicima na dobroj suradnji i pastoralnom radu u nadbiskupiji, potaknuvši ih da i dalje u tome slijede svoga utemeljitelja. Pozvao je sve na savjesno i legalno upravljanje materijalnim dobrima. Zahvalio je don Nediljku Anti Ančiću na animiranju ovoga svećeničkog susreta, svim predavačima na njihovim izlaganjima i sugestijama i svim okupljenim svećenicima koji su došli posvjedočiti svećeničko zajedništvo. Susret je završio zajedničkim objedom u blagovaoni Svetišta.